Zamislite čovjeka koji je teško bolestan, a liječnik se njime bavi kao da ga boli nokat na lijevoj nozi - tako je prof.dr. Ivan Koprić, autor niza knjiga i tekstova o lokalnoj i regionalnoj samoupravi i predstojnik Katedre za upravno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, opisao jednu od sedam zakonskih izmjena koju Most predlaže Saboru na hitno usvajanje.
Riječ je o Izmjenama Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi kojima Most želi ograničiti općine, gradove i županije da na plaće umjesto sadašnjih 20 posto svojih prihoda mogu trošiti maksimalno 15 posto prihoda.
Profesor Koprić u stručnoj je javnosti poznat kao jedan od najglasnijih zagovornika temeljite reforme javne uprave koja uključuje i lokalnu i regionalnu samoupravu. Uvjeren je, međutim, da prijedlog Mosta niti ukazuje na pravi problem niti nudi pravo rješenje koje može unijeti kvalitetnu promjenu u lokalnu samoupravu. Riječ je, tvrdi, o populističkoj mjeri, koja je tek neka vrsta igre u pregovaračkom procesu između Mosta i HDZ-a. Za Jutarnji je list iznio nekoliko argumenta kojima to potkrepljuje.
Izbjegavanje
Lokalne će vlasti, tvrdi, predloženu mjeru lako izigrati po modelu koji je i dosad bio na djelu. I sada jedinice lokalne samouprave, podsjeća, imaju zakonsko ograničenje prema kojem na plaće zaposlenih ne smiju trošiti više do 20 posto prihoda lokalne jedince. No, to ograničenje izbjegavaju na način da ljude koji zapravo obavljaju poslove iz djelokruga lokalne samouprave zapošljavaju u tvrtkama u vlasništvu lokalne samouprave. Izmjena koju Most predlaže, smatra on, samo će pojačati ovakvu praksu.
Koprić ističe da hrvatskoj javnoj upravi, umjesto pojedinačnih ishitrenih i beskorisnih mjera poput ove koju predlaže Most, treba cjelovita i temeljita reforma javne uprave.
- Čovjek bi očekivao od političkih aktera koji djeluju na državnoj razini i imaju glavnu ulogu, da se bave stanjem državne uprave i javnih agencija pa tek onda lokalnom samoupravom, jer lokalna i regionalna samouprava zapošljavaju tek manji dio onih koji primaju plaću iz javnih proračuna.
Ističe kako njegova najnovija kalkulacija pokazuje da je u javnoj upravi zaposleno oko 300.000 ljudi, od čega tek relativno mali broj otpada na zaposlene u jedinicama lokalne samouprave - samo jedna šestina.
Decentralizacija
U njima, prema njegovu izračunu, radi 14.000 službenika, a pridodaju li im se i lokalni dužnosnici, ukupan broj zaposlenih u jedinicama lokalne i regionalne samouprave iznosi 25.000. U taj broj, pojašnjava, ne spadaju trgovačka društva u vlasništvu lokalnih jedinica.
Hrvatskoj prema Kopriću treba temeljita decentralizacija države, a to podrazumijeva teritorijalne i funkcionalne pa ona i financijske promjene u funkcioniranju toga aparata od 300.000 zaposlenih, a nipošto pojedinačne mjere poput one koju predlaže Most.
Uz to način na koji Most želi promijeniti navedeni zakon, ističe Koprić, suprotan je Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi koju je Hrvatska ratificirala pa je dužna i poštivati. Prema Povelji, propisi koji se tiču funkcioniranja lokalne samouprave ne mogu se donositi bez konzultacija s onima kojih se oni izravno tiču, dakle predstavnika jedinica lokalne samouprave.
- Riječ je o važnom međunarodnom ugovoru, pa želja Mosta da ovako naprečac promijeni tako važnu stvar za lokalnu samoupravu svakako bi izazvala i pažnju Vijeća Europe. Osim toga i naš Ustavni sud je prigrlio taj standard jer je u dosadašnjoj praksi kad je odlučivao o pojedinim propisima naglašavao da se moraju poštivati pravila demokratske procedure. Prijedlog Mosta, ističe Koprić, u slučaju da bude prihvaćen, bit će lako rušiti pred Ustavnim sudom - tvrdi Koprić.
- Iluzorno je - dodaje ovaj stručnjak za javnu upravu - očekivati da će neka općina sama sebe ukinuti samo zato što ne može iz vlastitih prihoda platiti svoje službenike. Smanjiti broj općina i gradova, kojih svakako imamo previše, može samo zakonodavac, tj. Sabor. Zakonom se općine gradovi i županije osnivaju, pa ih se samo Zakonom može i ukidati, a ne populističkim mjerama bez stvarnog učinka.