Ekonomski fakultet u Zagrebu od jeseni prelazi na integrirani model studiranja: na dva studija - ekonomija i poslovna ekonomija - ukida se preddiplomska razina, a time i dolazak do diplome prvostupnika.
Kritičari modela tvrde da je riječ o napuštanju bolonjskog procesa, no postojeća zakonska rješenja priznaju integrirani model, koji je podržao Senat Sveučilišta i Nacionalno vijeće za znanost. Inicijator promjene je Tonći Lazibat, bivši dekan Ekonomije i sadašnji prorektor za poslovanje.
Zašto ste se odlučili za promjenu modela studiranja?
- Deset je godina od implementacije bolonje i vrijeme je za poboljšanja. Na temelju naših iskustava i razgovora sa studentima i poslodavcima došli smo do zaključka da treba integrirati akademske studije ekonomije i poslovne ekonomije.
Kritičari tvrde da je ovo napuštanje bolonje.
- Ne radi se o napuštanju bolonje jer u Europi i svijetu među zemljama koje su potpisale Bolonjsku deklaraciju postoje različiti modeli - 3 plus 2, 4 plus 1, 5 plus 0, čak i 4 plus 2. Različitosti proizlaze zbog strukture gospodarstva, strukture tržišta rada, tradicije. Pokazalo se da naše tržište rada jednostavno ne prepoznaje sveučilištne prvostupnike.
Nije li tu krivnja i na fakultetima?
- Ne treba tražiti krivca, naprosto smo prenaglo ušli u taj proces, a da nismo upoznali sve dionike o novinama koje donosi bolonja.
Zašto bi danas bilo potrebno ekonomiju studirati pet godina?
- S obzirom na nove tehnolgije, tehnološki progres, veći fundus znanja, kao što je to i u drugim strukama, produljio se rok za stjecanje akademske kompetencije na diplomskoj razini studija ekonomije.
Vjerujete da će se studenti lakše zapošljavati?
- Poslodavci će sada imati jasnu distinkciju između sveučilišnih i stručnih studija eknomije, zbog čega vjerujem da je odgovor na vaše pitanje pozitivan. Naše je tržište naviklo na tradicionalni model studiranja i zato mu se vraćamo, mada to ne znači odmak od bolonje.
Najvažnije je da se skrati studiranje
Kako će se na studente odraziti uvođenje novih studija?
- To je najvažnija stvar jer im se zapravo skraćuje studiranje. Oname tko je odabrao sveučilšnu vertikalu cilj je postati magistar ekonomije, a ne prvostupnik. Dosad se nakon četvrte godine studija student morao ponovo kandidrati da bi upisao diplomski studij, tako da je model 4 plus 1 zapravo ispadao šest do sedam godina studiranja, a ne pet.
Ekonomski fakultet će profitirati uvođenjem novoga modela?
- To nema veze s financijskom stranom. Najvažnije je da se planira skraćenje studija, a što je kraći period studiranja, to je jeftinije za državu.