ZAGREB - I Unicredit i Intesa, dvije najveće bankarske grupe u Italiji u čijem je vlasništvu i više od polovice bankarskog sustava u Hrvatskoj, tijekom proteklog su tjedna u najavi kriznog udara na Italiju izgubile značajne postotke vrijednosti svojih dionica.
Stabilno poslovanje
U obje velike hrvatske banke koje su u talijanskom vlasništvu kažu da u Hrvatskoj zbog čvrstih pravila koja je postavio HNB njihovi klijenti nemaju razloga za strah . Iz milanske središnjice Unicredit grupe dobili smo odgovor da pad cijena dionica Unicredita na tržištu kapitala potkraj prošlog tjedna ne odražava računovodstvenu vrijednost Grupe. Njezino poslovanje je stabilno, pri čemu izloženost prema zemljama europeriferije, posebice Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu, čini oko 0,2% ukupne aktive Unicredita.
- Trenutno geopolitičko i financijsko raspoloženje na europskom tržištu ne može se povezivati sa stanjem u realnoj ekonomiji, kao ni s poslovanjem Grupe u različitim europskim zemljama, posebno s poslovanjem u Hrvatskoj - kažu u Unicreditu.
Za razliku od Italije, gdje su dioničari dviju bankarskih grupacija od petka do danas plakali, igrači na Zagrebačkoj burzi sretni su zbog takvog razvoja situacije.
Zagrebačka burza
- Tko je dobar trgovac, već je shvatio da je ovo odlična prilika za šoping na Zagrebačkoj burzi, jer će i Zaba i PBZ najvjerojatnije isplatiti veću dividendu kako bi namakle novac svojim vlasnicima - komentirao je jučer Igor Kos, analitičar i suvlasnik tvrtke Traders 12. Promet u Zagrebu i rast cijena obiju dionica (Zaba 6,8%, PBZ 1,26%) pokazali su da nije jedini koji tako razmišlja.
Odmaknemo li se od lokalne dimenzije i utjecaja na Hrvatsku koji će, barem kada su u pitanju banke biti minoran jer hrvatske su banke samostalne i načelno neovisne o svojim majkama (dok im ne treba novac iz matice), na europskoj je razini problem Italije daleko ozbiljniji. Italija je po snazi treća ekonomija u eurozoni i na prvi jači signal da bi se “grčka zaraza” mogla proširiti i na Milano euro se spustio još jednu stepenicu (1%) u odnosu prema dolaru.
Moguće zaoštravanje krize u Italiji dosad je najsnažnija prijetnja projektu euro, jer Italija je prevelika za spašavanje po grčkom i portugalskom receptu.
Nije bila za eurozonu
Prema pravilima iz Maastrichta, Italija zapravo sa svojom strukturom zaduženja nikada nije ni trebala biti u eurozoni . S dugom od 120 posto BDP-a i 900 milijardi eura državnih obveznica koje stižu na naplatu unutar sljedećih pet godina svaki rast kamata na dugove zemlju će gurati bliže dnu ponora. Zabrinutost u financijskoj zajednici dodatno je pojačala neodlučnost europskih lidera u pronalaženju čvrstog rješenja za Grčku.
Ken Walttrett, analitičar eurozone u BNP Paribasu, jučer je u londonskom Financial Timesu talijanski slom od petka protumačio kao strah od posljedica mlitave europske politike. U tome vidi predznak vrlo loše budućnosti eurozone. Je li to znak Hrvatima da štednju iz eura prebace u mrske švicarce? Možda, ali ne nužno, kažu domaći financijski analitičari.