Desetak godina nakon što je Hrvatska odlučila boriti se za ulazak u Europsku uniju i desetak dana nakon što se to i dogodilo u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) pišu strategiju poslovanja. Pod vodstvom predsjednika Uprave Tomislava Šerića , koji je vođenje kompanije preuzeo ovog proljeća, u HEP-u su tek počeli s promišljanjem o tome kako će se nositi s konkurencijom na liberaliziranom tržištu i zadržati snagu koju imaju. Otkako je konkurencija kućanstvima ponudila svoju struju, izgubili su 505 kućanstava, a konkurencija najavljuje da im do kraja godine želi oteti njih 37.500.
Jeste li izračunali koliko bi vas u vašem kućanstvu struja stajala manje prijeđete li na slovenski GEN-I?
- Ako bi HERA odobrila naš zahtjev, smanjenje računa bilo bi od šest do sedam posto, Dakle, ako je račun 100 kuna, to bi značilo smanjenje od šest kuna. Nisam računao cijenu za svoje kućanstvo.
Koliko će vas to koštati?
- Oko 180 milijuna kuna prihoda manje.
Prazne akumulacije
Niste li mogli bez toga da lani povisite cijene?
- Naša cijena formira se prema Tarifnom sustavu na osnovi formule po kojoj prodajna cijena ovisi o ulaznim troškovima proizvodnje struje. Kada je puno vode, cijena struje je niža jer se može u većoj mjeri proizvoditi u hidroelektranama, a takvo je stanje trenutno i u okruženju. U sušnim razdobljima zbog većeg oslanjanja na proizvodnju u termoelektranama, ulazni troškovi su viši, a time i cijena struje. Godina 2011. bila je izrazito sušna, ali u nju je HEP ušao s punim akumulacijama koje su se uglavnom ispraznile te je 2012. dočekana s praznim akumulacijama, uz nastavak suše. Da HEP-u sredinom godine nije odobreno povećanje cijene te da zadnja tri mjeseca nije padala kiša, HEP to ne bi podnio. HEP mora održavati određenu razinu operativne dobiti jer nam o tome ovisi dopuštena zaduženost.
Bi li vam ta dobit bila veća da su materijalna prava zaposlenih i plaće manji?
- Trošak zaposlenih nije presudan jer plaće čine 12 posto svih troškova. Postoje drugi utezi oko nogu koji daleko više utječu na ukupan rezultat, a to je biznis toplinarstva koji nam donosi 750 milijuna kuna prihoda i 450 milijuna kuna neto gubitka. To je jedna od skrivenih subvencija koje HEP daje građanima i to će se morati rješavati. Planiramo transparentno prikazati sve te subvencije i gubitak koji donose poslovanju.
Kako ćete riješiti problem?
- Problem HEP Toplinarstva treba rješavati HEP, ali pitanje toplinarske dijelatnosti koja je cjelokupno u gubicima mora se riješiti u sklopu zakonske regulative. Imamo dugoročnu koncesiju koju se ne može raskidati. Možemo samo tražiti povećanje cijene u toplinarstvu, da bi se pokrio naš gubitak, ali to bi bio značajan rast cijena grijanja.
Postoji li mogućnost izdvajanja toplinarstva?
- Postoji, ali pri tom nemamo interes širiti biznis s toplinarstvom u odnosu na područja koja pokrivamo, a to je mali segment.
Imate li vi poslovnu snagu politici reći da vas moraju riješiti toga gubitka?
- Očekujem da se taj problem riješi jer je sadašnje stanje loše za HEP. Novom regulativom cijena za industriju može se regulirati kao tržišna, a samo bi građanima mogla ostati garantirana cijena. No, ja nisam nadležan za novi zakon.
Koliko ćete tržišta gubiti do kraja godine?
- Trenutačno ne gubimo ništa značajno, ali teško je to procijeniti jer ovisi i o konkurenciji. Na to ćemo odgovoriti u okviru naše strategije. Kreiramo dugoročnu strategiju s ciljem zadržavanja i tržišnog udjela i profitabilnosti. Konkurencija nam želi uzeti najbolje kupce. Mi također želimo zadržati takve. Radimo na različitom tipu proizvoda, poput nagrada za najbolje platiše, nagrade za lojalnost HEP-u i slično.
Niste li trebali već imati razvijene te proizvode?
- Zar u zadnja dva mjeseca?
Ne. U zadnjih pet godina, otkako je tržište liberalizirano.
- HEP Opskrba se prilagođavala, trebalo je to učiniti i u segmentu kućanstava, ali moji prethodnici to, nažalost, nisu učinili. Ja bih ih razvijao neovisno o konkurenciji.
Kako se još mislite boriti s konkurencijom?
- Želimo se širiti i na druga tržišta na kojima se mi možemo ponašati kao što se naša konkurencija ponaša u Hrvatskoj.
Dva kupca u Sloveniji
Imate li konkretne planove?
- Početkom ove godine pokrenuli smo pripreme za ulazak na slovensko tržište, gdje trenutno imamo dva kupca.
Jeste li tamo jeftiniji od GEN-I-ja?
- U Sloveniji možemo biti konkurentni jer su cijene na slovenskom tržištu više nego u Hrvatskoj.
Tražite tržišta na kojima struju možete prodati skuplje nego u Hrvatskoj?
- Da. To su sva tržišta, osim Rumunjske, Bugarske, Srbije i Bosne i Hercegovine, te još nekih povremeno. HEP Trgovina do sada se bavila uglavnom time kako što jeftinije uvesti struju kako bismo opskrbili kupce u Hrvatskoj, a od sada će se baviti time kako i izvan Hrvatske što skuplje prodati struju.
Ali HEP-u fali 20-ak posto struje za potrebe hrvatskog tržišta, što uvozi. Kako to mislite izvesti uz zadržavanje tržišnog udjela u Hrvatskoj?
- Učinkovitim trgovanjem i povećanjem proizvodnje. Upravo smo izašli s pozivnim natječajem svima koji su ostvarili pravo na kvote u proizvodnji struje iz vjetra, a nisu te projekte počeli ili dovršili, kako bismo u joint ventureu svojom financijskom snagom dali poticaje da se ti projekti dovrše. Bitna nam je i gradnja Plomina C koji bi snagom od 500 megavata zamijeno Plomin I. Time bismo konačno imali dovoljno bazne struje, odnosno onoliko koliko se troši u svakom dijelu dana, dok danas baznu energiju dijelom uvozimo, a dijelom koristimo i onu iz hidroelektrana koju bismo trebali koristiti uglavnom za pokrivanje vršne potrošnje koja je skuplja jer je potražnja veća. Hidroelektrane proizvode najjeftiniju struju i na njenoj se prodaji može postići najveća marža.
Hoćete li i iduće godine potrošiti 45 milijuna kuna za nagrade radnicima?
- Tražili smo od sindikata da se odreknu tog prava i iduće godine tog troška neće biti iako on nije značajan na 14 milijardi kuna prihoda.
Ali jest puno na neto dobit od 71 milijun kuna koja vam je bitna radi omjera zaduženosti...
- Slažem se, u budućnosti ćemo drugačije.
Preskupi plin
Gdje mislite rezati troškove i koliko viška zaposlenih imate?
- Nemam odgovor na pitanje o višku zaposlenih. Taj odgovor proizlazi iz odgovora na niz drugih pitanja koja postavljamo u definiranju strategije. Negdje imamo višak ljudi, ali negdje imamo manjak. Naš je problem u tome što zaposleni imaju takvu sigurnost na poslu da smatraju da se uopće ne moraju truditi. Imamo i drugih pitanja, primjerice je li 286 skladišta optimalno. Smatramo da nije. Troškove možemo rezati i u nabavi plina jer nam krajem godine istječe dugoročni ugovor o kupoprodaji plina koji je sklopljen još 1996. i zadnjih je godina jako nepovoljan. Pitanja koja si postavljamo jesu: što je danas naš osnovni posao, u kojoj je mjeri HEP danas igrač u plinskom biznisu i kakav mu je potencijal, odnosno možemo li biti igrač u opskrbi plinom u cijeloj Hrvatskoj, a ne samo u dijelovima Slavonije i Baranje kao danas.
Možete li?
- Pretpostavljam da bismo u budućnosti htjeli nuditi više energenata, ali tek trebamo napraviti izračune i vidjeti možemo li to profitabilno raditi.