- Još nisam odlučio hoću li ja ili netko od mojih bliskih suradnika ući u borbu za novi mandat. No, sve i da tako odlučimo, što mi to vrijedi kada nemaš podršku centralne vlasti. Bez toga nikakav preporod Splita nije moguć. Ma ne samo Splita, nego i svih drugih gradova u kojima na vlasti nisu ljudi iz SDP-a ili HNS-a - rekao je Željko Kerum nakon što smo ga sreli u restoranu Baltazar.
- Znači li to da bi Split, po vašem mišljenju, najbolje bilo prepustiti nekome iz Kukuriku koalicije koja je trenutno na vlasti u državi - pitali smo.
- A što da vam kažem. Zaključite sami - odgovorio je Kerum.
- Po vašem odgovoru, dalo bi se zaključiti da ste vi za opciju da se ukinu lokalni izbori pa da centralna vlast postavlja svoje ljude da vode lokalnu samoupravu - bili smo znatiželjni.
- E, ispada da je tako - ispalio je Kerum.
Četvrti stup vlasti
Je li centralna vlast uistinu kriva za lošu situaciju i stagnaciju Splita ili je tom izjavom samo želio prikriti vlastitu nesposobnost vođenja grada jer je i sam bio u koalicijskoj vlasti dok je HDZ bio na čelu države, Kerum nije želio odgovoriti, ali je činjenica da mnogi gradovi u kojima vladaju stranke koje nisu na vlasti u državi teže dobivaju državnu potporu.
Većina sugovornika smatra kako centralna vlast često lokalnu samoupravu doživljava, baš kako je to opisao Slavko Kojić, zagrebački pročelnik za financije, kao zamorce na kojima će se nešto testirati, a ne kao partnere i četvrti stup vlasti.
Kao zamorac osjećao se i SDP-ovac Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke, koji je u vrijeme dok je HDZ-ova vlast bila na čelu države imao velike probleme oko gradnje gradske obilaznice. Tek nakon što je Obersnel počeo tadašnjem premijeru Sanaderu svakodnevno slati razglednice s prometnim gužvama, sredstva za gradnju obilaznice preusmjerena su u Rijeku. Da se kojim slučajem radilo o istim strankama, stvar s obilaznicom riješila bi se kratkim telefonskim razgovorom.
Svjestan je toga i Obersnel.
- Postoje jasni kriteriji kojima država daje pomoć lokalnoj samoupravi i kriteriji kojima se definiraju prioriteti. Nažalost, politička praksa pokazuje da su naklonost i zavičajna pripadnost često važniji od stvarnih prioriteta. No, to ne znači da bi trebalo ukinuti lokalnu samoupravu. Uvijek postoje načini kako se možete izboriti za sebe i svoj grad bez obzira na vladajuće u centralnoj vlasti - ustvrdio je Obersnel.
Slična je situacija u Zagrebu koji je podijeljen između gradonačelnika Bandića i SDP-ove većine u Skupštini. Dok su Bandić i njegovi najbliži suradnici bili u SDP-u, gradska uprava imala je problema i s HDZ-om, primjerice oko uplate novca za decentralizirane funkcije.
Grad Zagreb djelomično je uplaćivao taj novac, i to, kako je više puta istaknuo Slavko Kojić, gradski ministar financija, zbog ucjene.
Blokada računa
- Uplate su do 2009. godine dijelom vršili i zbog ucjena Ministarstva financija koje je tada vodio HDZ. One su bile uvjet za plaćanje državnog dijela godišnje rate za Arenu Zagreb - govorio je Kojić.
Nakon što je Bandić izašao iz SDP-a, a Kukuriku koalicija došla na vlast, ministar financija Slavko Linić zaprijetio je blokadom gradskoga računa zbog duga od 337,6 milijuna kuna koji je nastao baš zbog neuplaćivanja novca za decentralizirane funkcije.
A kad centralna vlast zbog oporbe u lokalnoj vlasti zaboravi na neke županijske i gradske projekte, najbolje je okrenuti se Europskoj Uniji.
Upornost najvažnija
Najbolje to znaju u Osijeku, gdje je na vlasti HDSSB koji je iz fondova Europske Unije za 234 projekta već izvukao 105 milijuna eura. - Najbitnije je biti uporan bez obzira na to koja je vlast na čelu države. I to sve dok vlast ne stjerate pred zid i tako ih prisilite da vam financiraju projekte. Osim državne vlasti, velikih problema imamo s državnim tvrtkama. Primjerice, HŽ je tvrtka koja se danas ponaša kao da smo u 17. stoljeću.
AUDIO je pak dvije godine rješavao jedan stan za proširenje Državnog arhiva, a mi smo u tom razdoblju riješili osam stanova.
Isto tako, država nam je uzela 550 stanova koji sada propadaju, umjesto da su ih nama dali na upravljanje - u dahu je rekao osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo.