Željka Kraljičaka (44), doktora poljoprivrednih znanosti i zamjenika osječko-baranjskog župana, mnogi prepoznaju kao budućeg ministra poljoprivrede u novoj Vladi koja će se formirati nakon parlamentarnih izbora.
Ugledni osječki stručnjak član je Predsjedništva i Izvršnog odbora Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB). Brojne seljačke udruge i dvjesto poljoprivrednih proizvođača iz cijele Hrvatske nedavno su ga na skupu u Osijeku predložili za budućeg ministra poljoprivrede.
- Kao i svakom normalnom čovjeku, svaka pohvala ili prepoznavanje kvalitete u radu kao stručnjaka i kao političara zasigurno godi - kaže Kraljičak. - S druge strane, prijedlog doživljavam i kao ocjenu i priznanje mog 13-godišnjeg rada u Osječko-baranjskoj županiji gdje sam sedam godina bio pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo, a već šest godina obnašam dužnost zamjenika župana. Maksimalno sam se angažirao kada su se predlagali i provodili programi od interesa i značaja za razvoj poljoprivrede u Osječko-baranjskoj županiji, ali bio sam i predlagatelj brojnih inicijativa kako bi se na nacionalnoj razini uklonile barijere koje priječe razvoj hrvatskog sela i hrvatske poljoprivrede.
Imamo sve što treba
Vjerujem da su se seljačke udruge, poljoprivredni proizvođači i strukovne udruge time rukovodili kada su me predložili kao budućeg kandidata za ministra poljoprivrede. Postupak imenovanja i izbora ministara u Vladi Republike Hrvatske je zakonom preciziran i tu nema nikakvih dvojbi.
Moj HDSSB je snažna nacionalna stranka i bezbroj puta smo dokazali da imamo i znanje i ljude sposobne za najviše državne resore, a logično je da nam je poljoprivreda jedan od prioriteta. Zato mi bez ikakve fige u džepu ili skrivenih namjera transparentno i nedvosmisleno najavljujemo da smo spremni preuzeti tu odgovornost u budućoj Vladi, a time kroz program stranke i stranačke stručne osobe osigurati razvoj tog sektora. Stoga i odluku HDSSB-a da podrži prijedlog seljačkih udruga i poljoprivrednih proizvođača držim sasvim prirodnom i logičnom, a osobno je prihvaćam sa zadovoljstvom i spremnošću na taj izazov - kaže Kraljičak.
Ovaj političar inače je i autor programa “Razvoj sela - obnova Hrvatske”, koji su mnogi prepoznali kao izlaz iz teške situacije u kojoj se nalaze poljoprivreda i ljudi koji od nje žive.
- Osobno sam na čelu tima stručnjaka, rekao bih eksperata, koji su radili na izradi smjernica programa ‘Razvoj sela - obnova Hrvatske’, a koji je izazvao veliku pažnju svih koji žive od poljoprivrede i koju svoju budućnost i dalje vide u očuvanju ruralnog prostora i proizvodnji hrane. Osnovne značajke programa su to što se temelji na kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim ciljevima koji vrlo jasno pokazuju što želimo ostvariti do 2020. godine. Prvi od poslova u Ministarstvu poljoprivrede koji se moraju obaviti jest smanjenje cijene koštanja poljoprivrednog proizvoda. Tu podrazumijevam i smanjenje poreza i poreznu politiku prema inputima i cijeni hrane, a ono što je za naše proizvođače najvažnije, značajno je smanjenje zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta. Ne mogu velika trgovačka društva plaćati 300 kuna zakup, a OPG-ovi 2000 kuna. Svi moraju jednaku kvalitetu zemljišta plaćati isto. U ovom je trenutku naš prijedlog da cijena bude između 500 i 700 kuna za sva poljoprivredna gospodarstva - kaže.
Izjave aktualnog ministra Tihomira Jakovine “kako poljoprivreda ide u dobrom smjeru” Kraljičak komentira jednostavnim riječima da brojke govore nešto sasvim drugo.
Stanje poljoprivrede
- Za statistiku se ponekad kaže da je “točan zbir netočnih podataka” pa bismo tako mogli ocijeniti i mandat aktualnog ministra poljoprivrede. Sam način života na selu i uskraćeno dostojanstvo poljoprivrednih proizvođača najbolje odražavaju prave rezultate rada ministra Tihomira Jakovine i njihove sudbine. Stanje poljoprivrede ne može se iskazati samo običnom statistikom, a to je ono što su svi ministri dosad pokušali napraviti i time pravdati stanje, a ne mijenjati ga nabolje. Sama činjenica da imamo pad proizvodnje u svim sektorima, da je pokrivenost uvoza izvozom kod prehrambenih proizvoda samo 52,4 posto, da smo u 2014. godini imali deficite u proizvodnji mesa i klaoničkih proizvoda od 338 milijuna dolara, mlijeka i mliječnih proizvoda od 171 milijun, proizvoda na bazi žitarica i škroba od 109 milijuna, u proizvodnji povrća i voća gotovo 200 milijuna, odnosno da se uvoz hrane u 2014. se na vrtoglave tri milijarde dolara, što je gotovo 30 posto više nego u 2011. godini. Ministar Jakovina je, možemo slobodno reći, uspio u jednoj stvari, a to je povećanje uvoza hrane na štetu hrvatske proizvodnje. No, stvarni su razlozi teškog života na selu izostanak dohotka od poljoprivrede, i to kao dodane vrijednosti iz sirovina koje se ostvaruju na selu, te gubitak brojnih radnih mjesta u prerađivačkoj industriji koja je bila nositelj razvoja Slavonije i Baranje. Upravo kroz izraz vraćanje dohotka na selo podrazumijeva se ponovno uspostavljanje proizvodnje hrane, organizacija tržišta i održiva proizvodnja. To je moguće jedino ako ćemo organizirati cikluse proizvodnje i prodaje u skladu s uredbama EU, uvažavajući lokalna obilježja kvalitete samog proizvoda - navodi Kraljičak.
Osječko-baranjska županija poznata je kao jedna od najuspješnijih po privučenim sredstvima iz EU fondova. No, i tu ima velikih problema na koje ukazuje Kraljičak. Tvrdi da su sredstva za razvoj u Osječko-baranjskoj županiji osiguravali vlastitim vještinama i znanjima, često bez prave potpore državnih institucija. Uvjeren je da u njegovoj županiji imaju najbolji model kako osigurati financiranje vlastitog razvoja sredstvima EU. On i njegovi suradnici imaju rješenje i za problem 600 tisuća neriješenih slučajeva legalizacije poljoprivrednih objekata.
Legalizacija za kunu
- Naš je prijedlog i dalje isti kao i 2010. godine kada smo za poljoprivredne objekte predlagali da cijena legalizacije bude jedna kuna - objašnjava Kraljičak. - Da smo sredstva koja su dosad utrošena za legalizaciju poljoprivrednih objekata utrošili u pripreme građevinskih dozvola, za nove programe i nove mjere, danas bismo govorili o tome da je počela obnova sela i Hrvatske. Brzom legalizacijom riješit ćemo problem prostora i stvoriti uvjete za korištenje sredstava iz Mjere 4. podmjere 4.1. i 4.2. Programa ruralnog razvoja. Legalizacija će biti za jednu kunu, cijena zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta će se smanjiti, stvorit ćemo hrvatski proizvod i štititi tržište za taj proizvod te na kraju povećati dohodak na hrvatskom selu do 2020. za 20 milijardi kuna - kaže.
Mnogi se pitaju, s obzirom na postojeće resurse, zašto Hrvatska uvozi hranu. Željko Kraljičak vjeruje da možemo osigurati samodostatnost u proizvodnji i potrošnji hrane, a u nekim proizvodnjama i biti vrlo konkurentni te time postati izvoznik hrane. Zbog vlastitih propusta ovisimo o uvozu i uništavamo domaću proizvodnju. Poražavajući podaci, kada je u pitanju uvoz hrane, govore i o tome da država nije imala vlastitu strategiju i nije znala prepoznati nacionalne interese u proizvodnji hrane. Kraljičak planira donijeti radikalne mjere koje će promijeniti trendove kojima se statistički prati uvoz hrane u Hrvatsku. Zajednička poljoprivredna politika je najveći korisnik sredstava iz proračuna EU. Sve uredbe koje su se donosile imale su za cilj onemogućiti uvoz hrane na tržište EU iz trećih zemalja, a to znači da se članice EU već 30 godina organiziraju i donose “pravila igre” kako bi se unaprijedila kvaliteta i postigla konkurentnost u proizvodnji hrane. Naši bivši ministri nisu prepoznali te procese kako bi hrvatskog proizvođača pripremili za takvu utakmicu. Usprkos teškoj situaciji, u kojoj nije samo poljoprivreda nego i cijela država, Kraljičak vjeruje da nije kasno za oporavak.
Nerealizirane mjere
- Da ne vjerujemo u vlastiti program, u naše selo i naše seljake, ne bismo imali toliko optimizma. Upravo stoga, prvi put potaknuti idejom prihvaćanja odgovornosti funkcije ministra poljoprivrede, i ja osobno osjećam da mogu znanjem i iskustvom realizirati mjere koje se moraju odmah pokrenuti jer je izgubljeno puno vremena i mnogi su poljoprivredni proizvođači izašli iz poljoprivredne proizvodnje (najdrastičniji su primjer stočari: za deset godina njih gotovo 50 tisuća!). Stoga želim programom i mjerama učiniti pozitivan pomak u poljoprivredi pa prihvaćam odgovornost tog posla, uz naznaku da ga želim raditi u zajedništvu s poljoprivrednicima, za boljitak svih nas.
Našem selu treba vratiti dostojanstvo, tako da se može i mora živjeti od vlastitog poštenog rada. Te uvjete mora osigurati država, jer je proizvodnja hrane strateški interes.
Željko Kraljičak u javnim istupima ne krije da je pravo seljačko dijete odraslo na zemlji. Odrastao je na seljačkom domaćinstvu, a njegov je otac prije rata imao dva maksimuma zemlje i još su obrađivali 100 jutara u zakupu. Od dvanaeste je godine vozio traktor i, kaže, jako dobro naučio kako živjeti od vlastitog rada. Došao je do titule doktora poljoprivrednih znanosti. Član je Predsjedništva HDSSB-a, čiji je utemeljitelj Branimir Glavaš, i uvjeren je da će njegova stranka ostvariti dobre rezultate na predstojećim parlamentarnim izborima.
- Očekujem da će birači prepoznati vrijednost programa HDSSB-a i našu dosadašnju političku dosljednost i izraženu želju za borbu za nacionalne interese, jer su to i proizvodnja hrane i zaštita tržišta - ističe Kraljičak.
- Zbog toga ćemo dobiti podršku birača i izborne rezultate koji će jamčiti da nitko bez HDSSB-a neće imati većinu te da za našu podršku trebaju prihvatiti naš program ‘Razvoj sela - obnova Hrvatske’ u cijelosti. Branimir Glavaš daje snažan vjetar u leđa HDSSB-u, ali je i svima nama pomoć i poticaj u ostvarivanju programskih načela. Svjestan sam da će i dalje biti izložen napadima, kritikama, pa i očitoj nepravdi, ali sam isto tako siguran da će ustrajati jer zna da je u pravu, da se bori za nacionalni boljitak.