Više od 160 godina nakon što je Crystal Palace postao glavna atrakcija Velike svjetske izložbe u Londonu, britanska prijestolnica dobila je još jedno čudo inovacije. Tada, u procvatu britanske industrije 19. stoljeća, golemo zdanje od gotovo 100.000 metara kvadratnih smješteno usred Hyde Parka bilo je u znaku najnovije tehnologije industrijske revolucije.
Zora održivog razvoja
U vremenu kada su staklene površine bile prava rijetkost, ovo do tada najveće zdanje u staklu doživljavano je kao svjetsko čudo. U međuvremenu, industrijsku je zamijenila IT revolucija, a većina svjetskog stanovništva nastanila se u gradovima. U vremenu spomenute londonske izložbe u urbanim središtima živjelo je oko 2% stanovništva. Krajem 20. stoljeća taj je broj porastao na 20%. U gradovima danas živi čak 50% populacije svijeta. Prateći trend razvoja što su ga zajedničkim snagama poduzeli Siemens i poslovni magazin Economist, za trideset godina 70% ljudi živjet će u gradovima.
Gradonačelnici, urbanisti, političari i arhitekti, čini se, taj podatak ne smatraju nužno lošom viješću. Ovoga tjedna lideri gradova i planiranja njihova razvoja okupili su se u novoj palači Crystal, odnosno njezinu ekvivalentu po pitanju inovacije. Baš poput njene povijesne prethodnice, Crystal oslikava razvoj 21. stoljeća koji je, u skladu s vremenom, vođen potrebom za novim rješenjima. Nositelji projekta tvrde da svjedočimo “zori novog održivog razvoja” koji će morati postati pokretač budućnosti gradova. Bila je to i osnovna tema dijaloga međunarodne konferencije u organizaciji Siemensa i UN Habitata, posebne agencije UN-a koja analizira ljudsko naseljavanje s ciljem stvaranja metoda za kontrolirano naseljavanje, uzimajući u obzir očuvanje okoliša.
Virtualno gradilište
Kako i priliči, mjesto radnje ujedno je jedno od najzelenijih arhitektonskih zdanja ikada izgrađenih, koje sadrži i najveću izložbu na svijetu posvećenu održivom urbanom razvoju. Na 2000 četvornih metara posjetitelji ove trajno postavljene izložbe mogu se tako igrati urbanista, kontrolirati gradski promet, upravljati gužvama na stadionu, postavljati tračnice ili saznati više o svojim gradovima i običajima stanovnika gradova diljem svijeta.
Autorica ove reportaže saznala je, tako, da godišnje potroši oko 170 000 litara vode, od kojih 43% uzalud zbog nepažnje ili loše infrastrukture. Poput većine Europljana, koristi oko 6000 kWh struje godišnje, za razliku od, primjerice, stanovnika afričkog kontinenta, koji žive sa oko 60 kWh godišnje. Posjetitelji izložbe naučili su i da se uz malo napora, primjerice, održavanjem dotrajalih cijevi, čak 40% vode može sačuvati.