Darko Lorencin , kandidat IDS-a i premijera Zorana Milanovića za ministra turizma te donedavni pomoćnik ministra gospodarstva za investicije i konkurentnost, dok čeka da njegovo imenovanje potvrdi Sabor žali, kako nam je rekao, samo za time što zbog odlaska na novu funkciju neće dobiti priliku pred saborskim zastupnicima braniti prijedlog zakona o strateškim investicijama čija je prva verzija podigla veliku buru u javnosti, a za desetak dana očekuje se predstavljanje nove verzije. Uglavnom dočekano s pozitivnim komentarima, njegovo imenovanje ministrom turizma dovelo ga je u poziciju da se brani prozivanja za mogući sukob interesa zato što je sa suprugom vlasnik poduzeća Lorencin d.o.o. koje se bavi upravo turističkom djelatnošću. U razgovoru za Nedjeljni Jutarnji nije otklonio mogućnost da se nakon lokalnih izbora kandidira za mjesto predjednika IDS-a i tako zamijeni Ivana Jakovčića na toj poziciji.
Koji su to ključni izazovi na novoj poziciji?
- Turistička industrija u Hrvatskoj već je dosta razvijena i razina investicija u odnosu na druge sektore je visoka, već smo u mnogočemu jedna od vodećih destinacija, što je pokazala i lanjska najuspješnija sezona u povijesti Hrvatske. Izazov se sastoji u tome što sektor turizma treba dalje razvijati i raditi na daljnjem podizanju konkurentnosti.
Hoće li biti nekih promjena u politici turizma u odnosu na Veljka Ostojića?
- Gledajući izvana, prije formalnog imenovanja ne vidim razloga za uvođenjem promjena.
Hoćete li Ostojića pitati za savjet?
- Da.
Bez obzira na to što ga istražuje DORH?
- Ovdje govorimo o turizmu i turističkoj industriji. O tome ću ga sigurno pitati za savjet jer, budimo realni, vodeći ljudi turističkog sektora istaknuli su da njegovim odlaskom turizam gubi vrhunskog profesionalca.
Zamjerate li Ostojiću, kao drugi čovjek IDS-a, što si je dopustio trgovanje nekretninama zbog kojeg je pod istragom i morao je dati ostavku?
- Nadležne institucije provode istragu i neka dovrše posao i donesu svoj sud. Dok se ne utvrde sve relevantne činjenice, ne mogu suditi ni o čovjeku ni o slučaju.
Premijer je rekao da imate ozbiljnu karijeru koja vas kvalificira za ministra turizma. Što vas to kvalificira za taj posao?
- Ima dosta toga u proteklih 15-ak godina, ali možda je najbolje da se osvrnem na početak karijere. Nakon fakulteta zaposlio sam se u Turističkoj zajednici Istarske županije, koju je tada vodio Veljko Ostojić, i povjerio mi je razvojne projekte s naglaskom na agroturizam. Počeli smo graditi taj proizvod od nule jer tada su u funkciji turizma bila dva kilometra prostora uz more, a u unutrašnjosti slovom i brojkom 8 do 12 kreveta. Okupili smo sve zainteresirane strane, osmislili turističku ponudu u seoskim gospodarstvima, objašnjavali ljudima zakone, otvorili im kreditne linije. Osobno sam obišao 400 objekata koji su se pripremali za taj posao, a s turoperaterima smo dogovorili da prvih deset koji postave sve na noge ulaze u njihove kataloge. Prvih godinu dana rezultata nije bilo, a onda se dogodio prvi booking s prosječno 150 dana godišnje. Prve godine imali smo 27 gospodarstava u toj djelatnosti, a već iduće 45, i onda je industrija krenula sama od sebe.
Jeste li zadovoljni investicijama u turizmu, zapravo su one dosta niske...
- Zadovoljan sam interesom koji vlada za investiranje u turizmu. Te investicije sputava isto što i sve druge. Mnoge su na čekanju zbog nepotpune ili nedovršene prostorne dokumentacije. U posljednjih godinu dana radili smo na postavljanju okvira, puno smo napravili kroz osnivanje vladine Radne skupine koja se bavi unapređenjem investicijske klime i privatnim investicijama i Agencijom za investicije i konkurentnost. Zadovoljan sam kako je taj okvir sada pozicioniran, ali naravno ključno je sada provesti projekte brzo i nesmetano kroz procedure administracije.
Strategija turizma počiva na zakonu o strateškim investicijama. U kojoj je on fazi?
- Skoro je dovršen. Suština mu je ostala ista, ali smo na temelju prijedloga i kritika kroz javnu raspravu osnažili zakon u dijelu u kojem je bilo i najviše prigovora. Formiramo proceduru koje do sada uopće nije bilo za realizaciju velikih strateških projekata, dotičemo se reguliranja koncesija, korištenja državne imovine te šumskih i vodnih gospodarstava. U konačnoj verziji zakona pozvali smo se poimence na sve druge zakone koje Zakon o strateškim investicijama ne derogira, da ne bi bilo zabune i kako bismo osigurali da se tijekom vremena dobra namjera zakona nikako ne može izvitoperiti.
Kako vi sebi objašnjavate kompletni nedostatak interesa investitora za Brijuni Rivijeru?
- Osobno nisam ni na jedan način sudjelovao u radu na tome projektu, ali donekle sam informiran. Treba sjesti i pretresti taj projekt, jer ne samo da je bitan, nego je i ključan, a interes investitora je dio one iste priče u kojoj se državna turistička poduzeća prodaju već godinama bez uspjeha i nitko ih ne želi kupiti ni nakon sedam pokušaja prodaje.