Može li se u hrvatskim školama obraditi nastavni program bez davanja domaćih zadaća? Hoće li učenici biti kreativniji i motiviraniji za školu ako ne moraju još i kod kuće satima sjediti i rješavati zadatke? Mogu li biti jednako uspješni? Kako to utječe na njihovu budućnost?
Nekoliko desetaka učitelja diljem Hrvatske proteklih je dva mjeseca pokušalo odgovoriti na ta pitanja. Prihvatili su Facebook inicijativu udruge Buđenje te barem na mjesec dana prestali davati učenicima domaći rad.
Pozitivni pomaci
Cilj je bio da tijekom eksperimenta “30 dana bez domaće zadaće” učitelji bilježe promjene u nastavi, a upravo su objavili i prve rezultate, koje je do sada poslalo 15 učitelja viših i nižih razreda osnovnih škola iz cijele Hrvatske. Reakcije su uglavnom pozitivne: učenici imaju povećan interes za nastavu i nastavni sadržaj, učiteljice su zabilježile jačanje aktivnosti na satu, veću kreativnost i realizaciju ideja te je uočeno da jedan drugome više pomažu, a napomenuli su i kako imaju više vremena za druženje s roditeljima. Rijetki su zaključili da je prva promjena bila negativna jer učenici ništa ne uče te su to shvatili kao olakotnu okolnost. Sve u svemu, eksperiment je dobio solidnu četvorku, točnije ocjenu 4,2.
Tijekom ovog izazova učitelji su, kažu, nailazili na nerazumijevanje pojedinih kolega koji su bili skeptični i isključivi, a dosta ih nije dobilo podršku škola u kojima su radili pa o eksperimentu nisu htjeli javno govoriti.
Očekivano, učenici su bili oduševljeni, no njihov entuzijazam nisu dijelili i svi roditelji. Dok su neki pozdravili eksperiment, drugi su se bojali neuspjeha svoje djece. No, činjenica je da su svi pedagozi uvidjeli pozitivne promjene u učenju: učenici, kažu, uče za znanje, a ne za ocjenu. Školski uspjeh je kod većine učenika ostao isti, kod lošijih se poboljšao, dok manji broj učiteljica nije primijetio promjene ili su one u školskom uspjehu bile negativne.
Ideja o kojoj se priča
- Čak 90 posto učitelja koji su ispunili evaluacijski upitnik zabilježilo je veću motiviranost kod djece, drugačije su se organizirali, više se radilo na nastavi, postali su kreativniji, a učenici su koristili slobodno vrijeme za aktivnosti koje su bile dobrovoljne. Pročulo se za ideju, većina ljudi danas zna za našu inicijativu i zato bih zamolio učitelje da se i dalje odazivaju jer smatram da uistinu možemo stvoriti neke promjene, makar u javnom mnijenju - napominje pokretač izazova Marko Ferek.
Inicijativu je pozdravio i dr. sc. Josip Burušić, voditelj Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala Instituta “Ivo Pilar”, koji navodi kako je postojeći kurikulum jedna od najvećih prepreka za ostvarenje kvalitete, ali i jednakosti u obrazovanju. - Hrvatska ima jedan od socijalno najnepravednijih sustava obrazovanja u Europi, i to upravo zbog domaće zadaće - smatra Burušić.
Goleme razlike
- Jedan od glavnih mehanizama stvaranja razlika u uspješnosti djece su školske zadaće u postojećem obliku. Takav sustav naprosto je prebacivanje funkcije škole na roditelje i kao takav se pokazao jednim od glavnih uzročnika razlika između uspjeha djece u školi. Mi smo serijom istraživanja dokazali da postoje goleme razlike u uspješnosti učenika visoko i nisko obrazovanih roditelja. Te se razlike vide već u prvim danima školovanja, a s višim razredima samo se pojačavaju. Domaće zadaće su vrlo opsežne i intelektualno zahtjevne, a činjenica je da djeci niže obrazovanih roditelja nema tko pomoći ili pak ne mogu platiti instrukcije.
Drugi aspekt je onaj odgojni jer domaći rad oduzima djeci vrijeme za druženje i igru s vršnjacima. U interakciji s novim tehnologijama, mobitelima i društvenim mrežama to stvara generacije socijalno nevještih pojedinaca, zombija - kaže Burušić.
Našli smo nove metode usvajanja gradiva. Sve se može, preporučujemo
Učitelji koji su prihvatili izazov:
Marijana Farkaš, učiteljica PŠ Vidovec,, Markuševec, Zagreb, 1. razred
Nastavni sadržaji mogu se uspješno svladati tijekom nastave ako su svi učenici uključeni u dodatne aktivnosti uvježbavanja i ponavljanja. U slobodno vrijeme nisu bili besposleni, nego su s veseljem izvršavali svoju obvezu redovita čitanja svakog dana. Odlučila sam da u drugom polugodištu ne pišemo domaće zadaće vikendom, nego samo povremeno tijekom tjedna. Učenici će biti motivirani za rješavanje domaćih zadaća ako ih količina zadataka i njihova zahtjevnost ne bude opterećivala.
Ksenija Dominković, OŠ Ivana Filipovića, Račinovci, 3. i 4. razred
Na početku izazova vidjela se promjene, bili su više zainteresirani i motivirani na nastavi. Nakon otprilike tri tjedna atmosfera više nije bila na visokom nivou i njihov odnos prema radu je malo splasnuo. No, projekt je izvrstan jer smo našli neke nove metode usvajanja gradiva, a domaću zadaću zasigurno više neću zadavati kao prije izazova. Izbjegavat ću zadavanje domaće zadaće, naročito preko vikenda, zadatke za zadaću ću selektirati.
Sandra Filipović, OŠ Bogumila Tonija, Samobor, 2. razred
Moj 2.d razred i nakon praznika nastavio je raditi bez domaće zadaće, tako da sada već tri mjeseca imaju puno slobodnog vremena za igru i izvanškolske aktivnosti. Zadatke koje nismo riješili u radnoj bilježnici učenici slobodno mogu rješavati kada za to imaju volje i vremena, a i roditelji ih često na to potaknu te se tako gradi i njihov odnos. Učenici koncentrirano sudjeluju u nastavi i ugodno nam je u razredu. Stižemo sve napraviti, a rezultati na provjerama znanja ostali su isti.