POVEĆALI BROJ UČENIKA

VELIKA ANALIZA: SVI HRVATSKI GRADOVI KOJI PRKOSE UŽASNOM TRENDU U cijeloj je državi ove godine upisano 2139 prvašića manje, ali ne i u ovim mjestima

    AUTOR:
    • Gradonačelnik.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 18.09.2017. u 21:00

HANZA MEDIA

 

Otkad se u hrvatskoj javnosti posljednjih nekoliko godina počeo ozbiljnije potencirati i osvješćivati problem negativnih demografskih trendova, početak školske godine postao je doba deprimirajuće i bolne inventure.

Iz godine u godinu, što zbog izumiranja, što zbog pojačanog i sve masovnijeg iseljavanja iz Hrvatske, u prve razrede upisujemo na desetke razreda manje nego godinu prije. Službene statistike DZS-a kažu da smo u posljednjih deset godina ostali bez čak 2521 razreda sa po 25 učenika. Nakon što je u prošloj školskoj godini zabilježeno 1375 prvašića manje nego 2015./2016., početak nastave u 2017./2018. donio je nova prebrojavanja. Službenih podataka još nema i barata se samo privremenim upisnim podacima iz lipnja na temelju kojih mediji navode da je ovogodišnja katastrofa još dramatičnija od prošlogodišnje te da smo izgubili dodatnih 2139 prvašića.

Stalni rast

No, istraživanje gradonačelnik.hr-a, u kojem smo podatke o broju upisanih prvašića ove i prošle školske godine dobili izravno od gradova, odnosno njihovih ureda za društvene djelatnosti i samih škola, govore da katastrofa ipak nije dosegnula te razmjere. I dalje smo, naravno, u minusu i prevladavajućim negativnim trendovima, ali taj minus nije ipak ovako dramatično porastao kao što pokazuju privremeni opći podaci.

On je, pokazuju naše brojke dobivene izravno iz gradova, čak nešto manji nego prošle godine. U prve je razrede, naime, ovih dana krenulo 1173 djece manje nego lani. Na žalost, ovaj podatak ne znači da se trendovi počinju preokretati niti da će iduće godine minus biti još manji, jer je većina gradova - njih 78, i dalje u minusu i to je prevladavajući i konstantan trend. No, iako je ukupni plus (+631) trostruko manji od ukupnog minusa (-1804), u ovoj katastrofičnoj atmosferi kad je demografija u pitanju, ugodno je iznenadila brojka od čak 50 gradova koji (i) ove godine bilježe porast broja upisane djece.

Gledajući tako u apsolutnim brojkama, 16 gradova ima dvoznamenkasto povećanje broja prvašića ove godine, počevši od Supetra, Malog Lošinja i Oroslavja, koji imaju po deset prvašića više, do Vukovara i Dubrovnika koji imaju povećanje od čak 42, odnosno 46 prvašića. Više od jednog razreda prvašića više u odnosu na prošlu godinu ove su godine upisali i u Koprivnici (+33), Zaboku (+35), Solinu (+37), Samoboru (+37), te Kaštelima (+39), a među top deset gradova s najvećim porastom u apsolutnim brojkama su još i Senj (+24), Karlovac (+22), Poreč (+20) i Daruvar i Krk (+17).

I dok se neki od gradova u plusu zadovoljno hvale jer imaju stalni i kontinuirani rast broja upisane djece, u mnogo njih komentiraju kako nemaju jasan trend, nego osciliraju, a posljednjih godina povećane brojke zahvaljuju i pojačanom doseljavanju. Jedan od zanimljivijih primjera osciliranja zasigurno je grad Obrovac, koji ove godine bilježi čak sto-postotno povećanje broja upisanih prvašića. Ove su godine, naime, upisali njih 28, a lani 14.

Pozitivan trend

Veliki skok u broju upisanih prvašića, u postocima više od 60 posto, ove godine bilježe i u Senju. Gradonačelnik Sanjin Rukavina priznaje da je ova godina specifična i da zasad još nemaju projekcije broja prvašića za iduću godinu, no nada se da će se pozitivan trend nastaviti i dalje. Grad će sa svoje strane učiniti sve što može da bi tako i bilo, pa tako u sljedećoj proračunskoj godini planiraju donijeti nove pronatalitetne mjere koje će, nada se gradonačelnik, pozitivno utjecati na demografsku sliku grada.

Osim Obrovca i Senja, među gradovima s najvećim skokom su još Zabok (+43,8 posto), potom Stari Grad na Hvaru (38,5 posto), Komiža (33,3 posto), Orahovica (31,9 posto), a više od 20 posto skočili su još Prelog, Krk, Novalja i Grubišno Polje.

Kao što smo već naveli, od 128 gradova, u minusu ih je 78. No, ovisno o veličini grada, različiti su i razmjeri i težina tog minusa. Tako, primjerice, u Osijeku komentiraju kako im 48 prvašića manje, s obzirom na trendove u čitavoj državi a i na to da imaju 20 škola i više od 800 prvašića, i nije tako strašno, dok recimo Belom Manastiru minus od 30 prvašića znači čak trećinu manje djece nego lani.

Najjača generacija

Bjelovar, primjerice, ove godine bilježi prilično veliki minus - čak 87 prvašića manje nego lani, no napominju da su lani imali veliki skok u odnosu na 2015. godinu, oko 40 prvašića više, pa se situacija sad opet nekako izravnala i vratila u trend od “uobičajenog” minusa od oko 30-40 prvašića godišnje. Slična je situacija i u Čazmi, u kojoj ove godine bilježe, za svoje razmjere, jako veliki minus - 26 prvašića manje nego lani. No, u Gradu nam kažu da su prošle godine imali najjaču generaciju - 90 upisane djece u prve razrede pa je zato ovogodišnjih 74 veliki pad, no zapravo je to prosjek jer im brojke variraju od 68 do 81 prvašića godišnje. Ivanec ima također sličnu priču, minus od 14 prvašića pripisuju prošlogodišnjem drastičnom skoku - imali su 121 upisanog prvašića, najviše u posljednjih 15 godina.

U Hvaru, primjerice, ističu da kod njih situacija oscilira iz godine u godinu, i to prilično dramatično s obzirom na mali broj stanovnika i učenika. Ove su godine, tako, u minusu - imaju devet prvašića manje nego lani - 39. Lani su, pak, imali 48, pet više nego 2015., a tada čak 14 više nego 2014., kad je upisano tek 29 prvašića. Ova godina bila je i potpuni podbačaj i u odnosu na 2013. (45 prvašića), pa čak i na 2012. (33 prvašića). S druge strane, imamo, primjerice, Dugo Selo koje ove godine ima 221 prvašića, samo jednog manje nego lani i u kojem ističu kako su zadovoljni situacijom jer imaju prilično mladu populaciju i dobar vitalni indeks, a uglavnom zahvaljujući poslijeratnom doseljavanju.

 

ELIPSO

Izdvajamo