ZAGREB - Nakon šest mjeseci ljetnog računanja vremena u noći sa subote na nedjelju satovi se pomiču sat unatrag. Naravno, mnogi se vesele što će u nedjelju dobiti jedan sat spavanja više, koji nam je “ukraden” 29. ožujka. Iako je prelazak na zimsko računanje vremena manji stres za organizam nego obrnuto, taj “mali jet lag” može prouzročiti promjenu tjelesnih ritmova.
Prelazak na zimsko raču-nanje vremena najviše će utjecati na raspoloženje ljudi, pogotovo onih koji su jako “ovisni” o danjem svjetlu. Tijekom jeseni manjak dnevnog svjetla snižava razinu neuroprijenosnika serotonina koji ima važnu ulogu u našem raspoloženju. Istodobno, duža noć i mračniji dani izazivaju jače lučenje hormona melatonina koji je važan za kvalitetan san. Zbog toga su mnogi ljudi u jesen pospani i preko dana. Kako će do 21. prosinca dan biti sve kraći, neki ljudi mogli bi patiti od sezonskog poremećaja raspoloženja. “Jesensku depresiju” najčešće karakteriziraju bezvoljnost, manjak energije, poremećaji spavanja, pojačana želja za slatkom hranom i smanjena spolna žudnja.
Ipak, stručnjaci kažu da se prelazak na zimsko računanje vremena može uspješno prebroditi.
Kao prvo, za doručak se preporučuju integralne žitarice i namirnice poput banana, mlijeka i jogurta jer one utječu na povećano lučenje serotonina. Također, svakoga je dana poželjno provesti od 20 do 30 minuta na otvorenom, po mogućnosti u šetnji. Navečer treba izbjegavati masnu hranu jer, istraživanja pokazuju, ona utječe na poremećaj tjelesnih ritmova. Također, nije dobro pretjerivati s alkoholom ili kavom.
Inače, posljednjih godina u mnogim se zemljama vode rasprave o tome treba li uopće prelaziti na ljetno računanje vremena, što u proljeće čini četvrtina čovječanstva. Ideja prelaska na ljetno računanje vremena pripisuje se američkom političaru i znanstveniku Benjaminu Franklinu. On je 1784. godine došao do zaključka kako bi bolje usklađivanje ljudskih aktivnosti s ritmom dnevnog svjetla moglo donijeti uštedu na grijanju i svijećama za rasvjetu.
Istraživanja vođena 70-ih godina dala su mu za pravo, pa vlade ljetno računanje vremena opravdavaju kao mjeru uštede energije. No, ima i drukčijih razmišljanja.
Naime, istraživanja pokazuju da se u zemljama s toplijom klimom zbog prelaska na ljetno računanje vremena smanjuje potrošnja energije za rasvjetu, ali se istodobno povećava utrošak energije u rashladnim uređajima.