Procesom restrukturiranja Modestusa d.o.o. želi se trajno uspostaviti likvidnost i financijska stabilnost društva, odnosno smanjiti kratkoročne obveze za iznos od najmanje 15 milijuna kuna - navodi jedan od dvojice direktora tvrtke Krešimir Milanović, brat bivšeg premijera Zorana Milanovića, u dokumentu naslovljenom “Plan financijskog i operativnog restrukturiranja - MODESTUS d.o.o.”, priloženom uz ostalu dokumentaciju pri Financijskoj agenciji.
Postupak predstečajne nagodbe pokrenut je u jednoj od tvrtki povezanih s Milanovićevim bratom krajem prošle godine zbog dugova koji su u srpnju 2015. godine iznosili, kako direktori navode u dokumentu: 38,8 milijuna kuna, a većina duga odnosila se na kredit iz 2007. godine podignut kod LHB Internationale Handelsbank AG za koji je pod hipotekom svojedobno bio i stan roditelja bivšeg premijera Zorana Milanovića. Banka je pak u postupku nagodbe prijavila potraživanje spram tvrtke Modestus d.o.o. navodeći da na dan otvaranja predstečajne nagodbe dug samo spram njih s kamatama iznosi 4,2 milijuna eura, odnosno 32,7 milijuna kuna.
Riječ je naime o kreditu koji je proteklih godina plijenio pažnju medija jer je od 2007. do 2009. godine pod zalogom zbog tog kredita bio i stan roditelja bivšeg premijera, Stipe i Đurđice Milanović, što je sad vidljivo i iz samog ugovora o kreditu.
Kamata od 7,628 posto
Afere s poslovima mlađeg brata bivšeg premijera Zorana Milanovića pratile su cijeli mandat, no tek s pokretanjem predstečajne nagodbe krajem prošle godine dokumenti iz tog posla postali su javno dostupni. Pokušali smo doći do Kreše Milanovića, ali nije se odazvao. Iz tih dokumenata je vidljivo da je taj kredit bio namjenski, podignut 2007. godine na rok od dvije godine, i to “isključivo u svrhu kupnje navedene nekretnine” u Dubrovniku. U ugovoru je definirano da je “kamatna stopa vezana za 12-mjesečni EURIBOR s dodatkom marže od tri posto godišnje i u trenutku podizanja kredita iznosila je 7,628 posto”. Ugovor o kreditu ima i devet aneksa od kojih je posljednji sastavljen u svibnju 2012. godine. Prve dvije godine kredita založno pravo bilo je upisano na dva stana: onaj Milanovićeva poslovnog partnera te stan njegovih roditelja, a i na novčana sredstva od 650 tisuća eura položena u banci na računu još jednog od partnera iz tvrtke. No 2009. godine založno pravo sa stanova Milanovićevih roditelja i njegova partnera skinuto je. Upravo te godine udjele u toj tvrtki od partnera Igora Maksimilijanovića i Kreše Milanovića preuzeo je Ivan Bašić iz Posušja, koji nam je to sam potvrdio, a i navodi se među vjerovnicima tvrtke s potraživanjem od 1,4 milijuna kuna. Bašić nam je u telefonskom razgovoru potvrdio da je 2009. godine “kupio udjele u toj tvrtki od Maksimilijanovića i Milanovića”. No posao je, kaže Bašić, poslije propao pa nije, kaže, uspio vratiti uloženi novac. Bašić je inače poznat kao dobavljač luksuznih automobila kojeg zovu Inja, a znao se naći i na stranicama Crne kronike, primjerice 2012. godine, kad mu je netko bacio ručnu bombu u dvorište kuće na zagrebačkoj Knežiji, te se pisalo o njemu i kad mu se krajem devedesetih sudilo zajedno s Maglovljevom skupinom.
U ugovorima priloženim na Fini vidljivo je da je 2009. brisan zalog na tim stanovima Milanovićevih roditelja, ali stavljeni su pod zalog pak drugi stanovi u vlasništvu trećih osoba do kojih smo pokušali doći, ali nisu se odazvali na naše pozive. Osim dugova prema banci, tvrtka Modestus predala je i popis vjerovnika kojima, kako navode, ukupno duguje 8,3 milijuna kuna.
Zgrada Krešimira Milanovića; Foto: Nikša Duper / CROPIX
Na listi vjerovnika je i sam Krešo Milanović, koji od tvrtke potražuje 4,8 tisuća kuna, no među vjerovnicima najviše potražuje M. Đ. (ime i prezime te adresa navedeni su u dokumentu) iz Posušja. Riječ je o potraživanju u visini od 4,8 milijuna kuna. Nazvali smo broj prijavljen na toj adresi, također u Posušju, i javila se žena koja nam je objasnila da je njegova supruga te da je M. Đ. trenutno u Kanadi. Ostala je šokirana kad smo joj rekli zašto zovemo, rekavši nam da je njezin suprug “bauštelac” te da je gotovo nemoguće da je uložio toliki novac u tvrtku u Hrvatskoj. Objasnila nam je da je u Kanadu otišao ne bi li našao nekog posla i do kraja razgovora se čudila što se njezin suprug navodi kao osoba koja je uložila toliki novce, te je zaključila da je to sigurno neka zabuna. No potvrdila nam je da njezin suprug poznaje Ivana Bašića. Ostavili smo broj ne bi li nam se M. Đ. sam javio, ali do zaključenja broja nije nas kontaktirao pa nismo uspjeli doznati kako se točno našao na listi vjerovnika tvrtke Modestus, koju njezini direktori žele spasiti restrukturiranjem.
Direktori tvrtke nadalje u dokumentaciji objašnjavaju kako se taj projekt u Dubrovniku našao u problemima: “Nastupanjem globalne gospodarske i ekonomske krize koja je zahvatila još 2008. godine i našu zemlju s direktnim utjecajem na smanjenje investicija.
Blokirani račun
Tijekom 2011., 2012. i 2013. poslovanje je u daljnjem opadanju u skladu s gospodarskim kretanjima u zemlji, a pogotovu u odnosu na granu gospodarstva kojom se društvo bavi kao osnovnom djelatnošću - poslovanju s nekretninama. Kako su građevinske djelatnosti najviše zahvaćene gospodarskom krizom, to se uvelike osjetilo na poslovanju društva... Na dan 31. srpnja 2015. dugoročne i kratkoročne obveze iznosile su 38,879.108,96 kuna. Žiroračun društva blokiran je neprekidno od travnja 2011. zbog nepodmirenih obveza prema dobavljačima, poreznoj upravi te uslijed dugotrajne blokade prijeti stečaj i likvidacija. Evidentno je da društvo bez restrukturiranja i reorganizacije ne može uspostaviti stanje likvidnosti i solventnosti”.
Nadalje traže poček od najmanje godine dana, u kojem vremenu bi se investicija završila te bi se počelo s prodajom imovine. Problem je jedino što “još nisu osigurana sredstva za završetak projekta, a završetak poslovanja ovisi o izvoru financiranja”. Stoga direktori predlažu vjerovnicima da im oproste dio duga te pristanu na otplatu u ratama, a banci nude “plaćanje u 60 mjesečnih obroka bez kamata uz otpis 50 posto glavnice te otpis zateznih kamata i uz 12 mjeseci počeka”.
I dok čekaju dogovor s vjerovnicima u predstečajnom postupku, na stanu Milanovićevih roditelja i dalje je vidljiva zabilježba za drugi kredit od Hypo Alpe Adria Banke u visini od 965.000 eura koji se pak veže uz drugi projekt u Dubrovniku u kojem je bio uključen Krešo Milanović. Iz tvrtke Magnitudo Milanović je službeno izašao, a ona je danas također u problemima. Račun tvrtke je u blokadi od rujna 2014. godine, a bilježi i porezni dug od 2,8 milijuna kuna, iako su 2014. godine prijavili prihod od 16,1 milijun kuna. No iz izvora bliskog dubrovačkim projektima Kreše Milanovića doznajemo da je projekt tvrtke Magnitudo nedavno ipak dovršen, odnosno da se radovi privode kraju jer da se stanovi još završavaju iznutra. Riječ je o projektu s osam stanova (3+3+2) u tri zgrade (dvojna i samostojeća).
Kredit HBOR-a na ženu
- Koliko mi je poznato, ostala su još dva neprodana stana, a prodavani su, kako nam je rekao gospodin iz tvrtke, po velikoj cijeni od pet tisuća eura po četvornom metru, ne znam jedino je li to bio marketinški trik. Iz tog projekta Milanović je odavno izašao jer je došla kriza i više nije mogao servisirati kredite, a nitko od njih nije imao vlastiti novac, sve je to bio novac banke. No Milanović je valjda s novim vlasnikom imao dogovor da mu ostanu dva stana: jedan njemu, drugi ujaku - kaže nam izvor.
Uvidom u zemljišne knjige utvrdili smo da je kao vlasnica dva stana (svaki od 83 četvorna metra) upisana majka prve supruge Kreše Milanovića, na koju je glasio i stan u Zagrebu, na čijoj su adresi bile prijavljene i druge tvrtke Kreše Milanovića, pa i on sam.
Podsjetimo isto tako da je svojedobno kredit Hrvatske banke za obnovu i razvoj, za što se bivšeg premijera prozivalo na sredini mandata, dobila upravo bivša supruga Kreše Milanovića. Ali ni taj posao nije uspio jer je i ta tvrtka sada u postupku predstečajne nagodbe. Kredit koji je Hrvatska banka za obnovu i razvoj dala preko nekadašnje Centar banke iznosio je oko 1,8 milijuna kuna, a u postupku predstečajne nagodbe prijavljeni su dugovi veći od četiri milijuna kuna, no bivša Milanovićeva supruga 2012. izašla je iz tog posla te ga prepustila poslovnoj partnerici.
Povezan s nizom biznisa
Krešu Milanovića povezivalo se s još nizom raznih biznisa, no najveća afera u kojoj se našao bila je ona s tvrtkom Pismohrana servis d.o.o. Prva je s tom pričom u javnost izašla Vlatka Lemić, ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva, a poslije ga je prozvala i poreznica Ana Marčeta.
- Sve je moguće kad ti je krsni kum premijerov brat - rečenica je koju je među ostalim Marčeta izrekla u razgovoru za Jutarnji list u listopadu 2015. godine. Ona je uvjerena kako je smijenjena s rukovodeće funkcije u Poreznoj upravi zbog otkrića da je tvrtka u vlasništvu kuma Kreše Milanovića poslovala s jednom od fiktivnih tvrtki koje su sudjelovale u lancu kružnih prijevara fiktivnom trgovinom zlatom. Javno je na Pismohranu servis ukazivao i bivši ministar financija Slavko Linić, koji i danas stoji kod svega što je iznio u govoru nakon smjene u kojem se najviše obrušio na Krešu Milanovića. Kaže da je najveći problem s tvrtkom Pismohrana servis to što je najviše poslovala s državnim institucijama.
- Upravo zato Milanović ne može reći da se odriče bratovih poslova - rekao je Slavko Linić. Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar dosad nije javno govorio o osobnim susretima s Krešom Milanovićem, ali s obzirom na to da su se okolnosti promijenile, ispričao nam je ovih dana kako je i njega obilazio. Prvi put mu se javio prije nekoliko godina, kad mu se najavio e-mailom.
- Rekao je da bi želio da ga primim zbog razgovora o poslu. Dogovorili smo termin i on je došao, primao sam tako i druge, ali naravno da sam premijerova brata malo prije primio. Pričao mi je tada o tvrtki Pismohrana servis, predlagao arhiviranje građa preko njih, ali nije mi rekao u kojem svojstvu dolazi, no rekao sam mu da ću vidjeti. Kad sam se raspitao, uvidio sam da nismo još spremni za takav način arhiviranja i odbio sam ga - prisjetio se Baldasar. Rekao je da se s Krešom Milanovićem poslije vidio još nekoliko puta te da je dolazio s organizatorima festivala Ultra.
- Rekao mi je da su to njegovi prijatelji pa je poslije znao i s njima doći, no više ništa nije tražio niti se pozivao na brata, zapravo smo uvijek izbjegavali razgovor o njegovu bratu. Ne mogu ništa loše reći o njemu, zapravo mi se svidio više od Zorana, koji me nikad nije pitao ništa o bratovim poslovima - otkrio je Baldasar.
No Baldasar nije jedini kojeg je Milanović junior obilazio na početku mandata: poznato je da je redovito zalazio i u Poreznu upravu u kojoj ga je primala i Nada Čavlović Smiljanec, još dok je bila na čelu Porezne, a među ostalim bio je i kod Mirele Holy dok je bila ministrica zaštite okoliša i prirode.
- Bila sam ministrica kad me Zoran Milanović zamolio da primim njegova brata. Dao mu je moj broj pa mi se Krešo javio i dogovorili smo termin. Krešo Milanović mi nije rekao u kojem svojstvu dolazi, a ni zašto je osobno zainteresiran, ali raspitivao se za obnovljive izvore energije koji nisu bili u mojoj nadležnosti, te za dva konkretna projekta: prvi je bio tada Pataftin pogon za mehaničko-biološku obradu otpada u Varaždinu, koji je poslije kupila Pripuzova tvrtka, a drugi je kanal Pag-Košljun za koji sam mu odmah rekla da neće proći. Zoran Milanović kasnije me nije zvao niti se raspitivao što i kako je bilo - ispričala je Holy.
Cavtat i Slavonski Brod
I Linić je nakon smjene istaknuo da je Zoran Milanović grčevito branio bivšu šeficu Porezne uprave Čavlović Smiljanec jer je pogodovala njegovu bratu oko predmeta koji su se rješavali u Poreznoj. Linić je tada ustvrdio da je Krešimir putem ravnateljice aktivno sudjelovao u predmetu zamjene nekretnina u Cavtatu, a na sličan način i kod nekretnina tvrtke Mostarkić u Slavonskom Brodu. Danas je u zemljišnim knjigama vidljivo da na tvrtku Štukatura Nikole Mostarkića glasi stan koji je prije bio u vlasništvu tvrtke Magnitudo.
Taj stan još uvijek je opterećen kreditom kod Hypo Alpe-Adria banke od 965.000 eura, kao i stan Milanovićevih roditelja. Ali to nisu svi problemi za Nikolu Mostarkića protiv kojeg je zajedno s Tomislavom Opačkom, SDP-ovcem iz Brodsko-posavske županije, Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podignulo optužnicu zbog sudjelovanja u prijevari kojom su otuđene dionice vrijedne 1,5 milijuna kuna, kako su mediji pisali 2014. godine, Optužnica, doznajemo na dubrovačkom sudu, još nije potvrđena.
Slavko Linić je naime te iste godine govorio i o drugim slučajevima, ali naš izvor iz Dubrovnika ukazuje nam da su iza tih projekata ostali mnogi koji nisu uspjeli naplatiti svoje usluge, a da su se glavni akteri međusobno posvađali.
- Krešo Milanović je inače OK, prva liga, super momak. Ali kad planirate na osnovi određenih tržišnih uvjeta kakvi su bili u trenutku kupnje zemlje, i radite planove, a za godinu-dvije dana je došla kriza, sve se okrenulo pa je cijeli lanac u nizu propao. Svi su oni računali drukčije, na temelju onoga koliko su nekretnine tada vrijedile, u trenutku kupnje, ali poslije je vrijednost pala. Na krizu ih je još udarila i naša administracija jer dozvole se čekaju godinama. Svi su oni krenuli, kao i mnogi drugi, nadobudno, a poslije su tražili spas - govori na sugovornik.