Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, kao i ostali građani koji će na izborima nekome dati svoj glas, sluša natjecanje u političkim obećanjima o materijalnom darivanju građanima. Ne vjeruje, međutim, da će se ona ostvariti jer sve bi to moralo financirati gospodarstvo i poziva političke stranke da se u kampanji izjasne kome misle uzeti da bi dale ono što obećaju. HUP planira ocijeniti kvalitetu njihovih gospodarskih programa.
Posljednjih dana sa svih strana zasuti smo političkim obećanjima o boljem životu, kako vi doživljavate ta obećanja?
- Povijest se ponavlja, političari se ususret izborima dodvoravaju biračima. Povijest pokazuje da se ta obećanja ne ostvaruju. HUP traži od političara da predlože održiva rješenja za probleme s kojima smo suočeni i imenuju osobe koje će ih provoditi, tako da građani na osnovi tih konkretnih poruka mogu odlučiti kome dati glas. Političke elite trebaju preuzimati odgovornost za svoj rad i svoja obećanja, a ako ih ne ispunjavaju, neka odstupe. I dvije godine u mandatu su preduge ako nema odgovornosti za izostanak rezultata.
Jesu li vama predstavnici stranaka o svojim programima rekli nešto više nego što sada iznose u javnosti?
- Nakon što smo izašli sa svojom platformom HUP-ovih 16 pitanja, postavljajući tako okvir koji pokriva sve ključne probleme u gospodarstvu, uspješno smo razgovarali sa svim strankama. Njihovi programi tada nisu bili gotovi.
Očekujete li da ćete dobiti gospodarske programe u pisanom obliku?
- To nije potrebno jer će biti javno objavljeni, ali očekujem da nas pozovu na te prezentacije. Uz to, HUP će održati okrugle stolove s poduzetnicima i predstavnicima vodećih koalicija na kojima će se raspravljati upravo o pitanjima ključnim za gospodarstvo, preprekama u poslovanju, reformama i depolitizaciji upravljanja javnim poduzećima.
Ako ne bude prezentacija, kako ćete onda ocjenjivati programe stranaka?
- Prema onome što političari iznose u javnosti i prezentacijama na HUP-ovim okruglim stolovima. Mi smo korektno rekli da želimo objektivno analizirati njihove programe u odnosu na probleme koji koče razvoj gospodarstva i bilo bi korektno da ih oni biračima detaljno predstave.
Krenulo je natjecanje u tome tko će dati više proračunskog novca kroz veće plaće, veće mirovine, manje poreze...
- Konkretan gospodarski program dosad nije objavila niti jedna stranka. Državni budžet, deficit države i javni dug svima su poznati, a jasno je da se nekome mora uzeti ako se nekome želi dati. Nitko još nije rekao kome se misli uzeti. To je neodgovorno jer znamo da se zbog nužne fiskalne konsolidacije očekuju rezovi i smanjivanje goleme državne potrošnje. Bilo bi korektno od njih da kažu kome će i koliko uzeti.
Ako svi budu tvrdili da nikome ništa neće uzeti, može li gospodarstvo podnijeti samo rast državnih davanja?
- Tek smo izašli iz recesije i taj uspjeh ne treba umanjivati, ali u njega se ne smijemo uljuljati. Niti jedna politička stranka dosad se nije ozbiljno uhvatila posla. Ne može biti povećanje plaća, mirovina i troškova države uz jedan posto rasta BDP-a.
Opozicija kaže da će izdavati građevinske dozvole za pet dana, vlast je odgovorila da ih izdaje za 45 minuta, a izvješće o lakoći poslovanja kaže da se čeka 188 dana. Kako vi to komentirate?
- Ja sam dobila građevinsku dozvolu za dva dana, ali su sve predradnje potrebne za podnošenje zahtjeva za građevinsku dozvolu trajale osam mjeseci. Potrebno je obići osam institucija, od kojih svaka ima po 15 dana za očitovanje, a nakon što projekt upišete u katastar, morate ponovno obići svih tih osam institucija. Taj drugi krug trebalo bi odmah ukinuti. Želimo znati koliko će se skratiti proces predradnji za podnošenje zahtjeva za građevinsku dozvolu.
Može li gospodarstvo podnijeti povećanje minimalne plaće, što se također našlo na stolu obećanja?
- Brzo smo zaboravili da su najveći teret krize podnijeli poslodavci i radnici u realnom sektoru. Nismo se još niti oporavili, a povećanjem minimalca urušili bismo osjetljive industrije, posebno tekstilnu, obućarsku i drvnu.
Nakon objave da bi rast u trećem kvartalu mogao biti i do tri posto, oslobađaju li se sredstva za investicije?
- Privatni sektor koji se restrukturirao i našao nova tržišta mora investirati da bi ostao produktivan i konkurentan. Nositelji investicija većinom su velike i strane tvrtke, one koje se mogu povoljnije zadužiti u inozemstvu, a naše malo i srednje poduzetništvo, gotovo cijelo naše gospodarstvo, u Hrvatskoj se skupo zadužuje.
Kakav je vaš stav oko odluke o konverziji kredita u švicarskim francima?
- Mi podržavamo svaki napor Vlade u rješavanju socijalnih pitanja. No, ovime nisu riješeni socijalni problemi, niti je riješeno pitanje tvrtki koje imaju kredite u švicarskim francima. One su neopravdano ostale izvan ovakve odluke.
Banke dovode u pitanje pravnu održivost i ovakvog rješenja te tvrde da će to na kraju destabilizirati državne financije, da su kompanije uključene s tog aspekta bilo bi i gore, zar ne?
- Rješenje za švicarac je doneseno jako brzo, što pokazuje izostanak sveobuhvatnog promišljanja o propisima i analizi posljedica. Nemam dovoljno informacija o tome kakve sve dalekosežne učinke ima ova odluka za bankarski sustav, ali je jasno da će mu nanijeti štetu. Istodobno je otvoreno pitanje što će biti s ljudima koji neće moći plaćati kredite u euru. Kuna je oslabjela i svima koji imaju kredite u eurima sada su narasle rate, HNB kaže da će to moći obraniti, ali tek treba vidjeti što će biti. U HUP-u nikad nismo bili za to da država pomaže onima koji su kreditom u švicarcima kupovali treći stan, jahte i druge luksuze.
No, rješenje za švicarac u Saboru je doneseno jednoglasno.
- Isto tako mogu jednoglasno i odgovorno sagledati posljedice toga što su odlučili. Svaki zakon se može mijenjati.
U Delloiteu su rješenje za dužnike u franku istaknuli kao korisno jer će povećati potrošnju. Očekujete li vi povećanje potrošnje?
- Oni koji su došli do toga da više nisu mogli plaćati svoje kredite, neće povećati potrošnju. Jedan dio će imati oslobođena sredstva, ali to neće utjecati na značajniju promjenu pokazatelja.
Što očekujete od političara kad je riječ o teritorijalnom preustroju?
- Cilj nam je otvoriti pitanje decentralizacije države i pozvati, uz političare, i struku koja treba ponuditi rješenje. Pitanje teritorijalnog ustroja ne bi se smjelo temeljiti na političkoj podlozi, nego na stručnim i argumentiranim analizama. Svim političkim strankama ponudili smo stručnu pomoć u definiranju politika. U ponedjeljak HUP održava okrugli stol na temu privatnog naspram državnog, posebno u kontekstu imovine i odgovornosti za učinkovito upravljanje poduzećima te privatizaciju, na kojem će sudjelovati ministar Siniša Hajdaš Dončić, Domagoj Ivan Milošević iz HDZ-a, Anto Bajo iz Instituta za javne financije, Branko Roglić, vlasnik Orbica, Ivan Pavlović, direktor Luke Ploče, te Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.
Političari u pravilu dođu s parolama, o čemu očekujete da se izjasne?
- U ovoj temi mogu biti konkretni jer se svi slažemo da strateške kompanije trebaju ostati u državnom vlasništvu, no očekujem konkretno obvezivanje na depolitiziranje uprava, biranje menadžera putem javnih natječaja i odustajanje od prakse uhljebljivanja ljudi. Negdje sam pročitala da svaka vlast uhljebi 25 tisuća ljudi. Jednom ta praksa mora stati jer se nikad nikoga ne otpusti, a onda buja neefikasnost.
I dižu vam cijenu na tržištu rada i rade nered?
- Smanjuju nam konkurentnost. Prosječna plaća u javnim poduzećima je 6200 kuna, a u privatnima 4500 kuna. Državne tvrtke u pravilu su monopolisti koji se ne natječu na tržištu, nitko ne vrednuje rad u njima po kvaliteti, a ako su gubitaši, svi ih saniramo. Da se razumijemo, govorim o državnim tvrtkama, a ne o carinicima, policajcima i drugim službenicima, oni nemaju velike plaće.
Našli smo se usred ozbiljnog problema migrantske krize, pati li gospodarstvo zbog toga?
- Gubitaka je bilo, no granice su sada otvorene, a ovo političko pitanje je i dodatno ispolitizirano. Taj problem nitko u Hrvatskoj nije prouzročio i nećemo ga moći sami riješiti, treba postići politički konsenzus.
Je li hrvatsko gospodarstvo voljno nuditi posao migrantima?
- Hrvatsko gospodarstvo je iscrpljeno krizom i dugogodišnjom recesijom. Da bismo se oporavili i rasli, nama trebaju ljudi koji mogu početi raditi odmah. Odgovor na vaše pitanje više mogu ponuditi bogatije i razvijenije zemlje jer imaju vremena i resursa za prilagodbu. Mi imamo jako puno unutarnjih problema, naše strukovno i srednje obrazovanje, na kojem se, primjerice, razvila Njemačka, ne odgovara potrebama realnog sektora - nedostaje nam ljudi iz ugostiteljske struke, metaloprerađivačke, građevinarstva...
Čime ste nezadovoljni u privatizaciji državnih tvrtki?
- S trajanjem procesa. Vlada je popisala svu državnu imovinu, što je bitno. No, imovinu sada treba staviti u funkciju, a dosadašnji prihodi od privatizacije nisu bili ozbiljan potencijal za smanjenje javnog duga. Primjera radi, Pula, nekadašnji vojni grad, ima puno državne imovine koju treba konačno staviti u funkciju. I Kupari su dobar primjer - dokad ćemo slušati priču o neraščišćenom vlasništvu, a državu imamo već 25 godina?
Vjerujete li vi da će s novom Vladom, tko god je bude formirao, rasti mirovine i plaće?
- Neće ako se ozbiljno ne uhvatimo reformi i ne počnemo rješavati nagomilane probleme koji sprečavaju rast primanja.
HUP priprema listu žena?
- Činjenica je da na upravljačkim pozicijama u Hrvatskoj nema puno žena. Zato će Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i HUP izraditi bazu poslovnih žena, kojom želimo pokazati da u Hrvatskoj ima dovoljno sposobnih, obrazovanih i stručnih žena koje u svakom trenutku mogu preuzeti upravljačku funkciju u nekoj tvrtki. Baza će biti javno dostupna i obnavljat će se dva puta godišnje.
Koliko će žena biti na toj listi?
- U bazi će biti prijavljene sve žene koje su spremne preuzeti takve funkcije, odnosno čiji životopis udovoljava kriterijima obavljanja menadžerskih poslova. Cilj nam je s bazom poslovnih žena dodatno potaknuti njihovo zapošljavanje na upravljačkim pozicijama na kojima su žene još uvijek značajno podzastupljene.