ZAGREB - Nacistički vojnici izležavaju se na livadi i uživaju u sjevernjačkom ljetu. Uz potoke piva provode se u norveškim barovima. Pijuckaju čaj i grickaju kolačiće na mirnoj vrtnoj zabavi. Ti prizori zabilježeni su na dosad nepoznatim fotografijama njemačkih snaga stacioniranih u Norveškoj. One su od okupacije te zemlje u travnju 1940. pa sve do povlačenja živjele u gotovo nepomućenoj idili na sjeveru Europe.
Nema tragova nasilja u albumu koji je, uživajući kao nikad u životu, složio nepoznati nacist, a koji je, kad je zabava bila gotova, pronašao saveznički vojnik i ponio kući kao suvenir. Album s 375 fotografija na 62 stranice jednostavno je naslovljen ‘S komesarom Reicha, Sjeverna Norveška i Finska, 10.-27. srpnja 1942.’. Trenutno se prodaje na dražbi u Londonu.
Već u jesen 1939. Norveškoj je postalo jasno kako su male šanse da ostane neutralna kao u prethodnom Velikom ratu. Stratešku važnost zemlje bilo je nemoguće ignorirati.
Okupacija Norveške
Norveške luke značile su mogućnost kontrole sjevernog Atlantika, susjedna Švedska Hitleru je bila glavni izvor željezne rudače, a nordijski narodi ključan dio nacističke ideologije i propagande. Svjesni toga, Britanci su žurili zauzeti zemlju prije nego to učine Nijemci . Norveška je u međuvremenu radila na vojnoj spremnosti. Malo se nade polagalo u trgovačke sporazume sklopljene s obje strane. Imati Norvešku samo za sebe nosilo je preveliku prednost zaraćenim stranama. Uostalom, Britanija je sve jače pritiskala Oslo da se uključi u blokadu Reicha. Više se nije imalo što čekati.
U ožujku i travnju 1940. sve je bilo spremno za britansku invaziju. Glavni cilj bio je uništiti rudnik kraj švedskog grada Gällivarea što bi, nadali su se, otvorilo frontu na jugu Švedske i njemačke snage odvuklo od Francuske. Norveške teritorijalne vode trebale su biti minirane, a savezničke trupe spremne za iskrcavanje u Narviku, Trondheimu, Bergenu i Stavangeru. No miniranje je omeo Berlin koji je 1. travnja izdao naredbu da njemačka invazija počne 9. travnja.
U noći s 8. na 9. travnja njemačke trupe sručile su se na zemlju s mora i iz zraka u operaciji Weserübung. Padobranci, prvi put upotrebljeni u povijesti ratovanja, zauzeli su zračne piste kraj Osla i Stavangera. Njemačke trupe umarširale su uskoro u Oslo stupajući iza vojnog orkestra.
Sretni vojnici
Savezničke snage u protuakciju su krenule 14. travnja. Britanske trupe upale su u Narvik te u Namsos i Ĺndalsnes kako bi sa sjevera i juga napale Trondheim, no 2. svibnja natjerane su na povlačenje. Početkom lipnja savezničke snage su evakuirane i iz Narvika, a ostatak norveške vojske ubrzo potom se predao.
Norveški kralj Hĺkon VII. i dio vlade na kraljičinoj ratnoj krstarici Glasgow pobjegli su u Englesku. Norveška je sad bila u Hitlerovim rukama. No s dva mjeseca borbi ta se zemlja najdulje odupirala Nijemcima od svih okupiranih zemalja.
Do kraja rata Njemačka je u Norveškoj držala 400.000 vojnika: jedan vojnik na osam stanovnika, svi svjesni koliko su sretni što ih je zapala Norveška. Njihovi suborci krvarili su u divljačkim borbama na istočnom frontu.
Na mnogim fotografijama u otkrivenom albumu je “Reichskommissar” Josef Terboven. Bog i batina u ovom raju za nacističke vojnike, Terboven je na tu funkciju postavljen 24. lipnja dok još je trajalo preuzimanje Norveške. Hitlerov pajdaš iz neuspjelog pivničkog puča 1923. u zemlju je stigao u rujnu. Njegova supruga bila je Ilse Stahl, bivša Goebbelsova tajnica (i ljubavnica), s kojom se vjenčao 1934. Terboven je odmah uselio u rezidenciju norveškog prijestolonasljednika, a ured mu je bio u norveškom Stortingetu. Zemljom je vladao poput diktatora.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTRNJEG LISTA