Samo 90 sekundi trebalo je šefovima država ili vlada 27 zemalja Europske unije za usvajanje zaključaka o tijeku pregovora s Ujedinjenim Kraljevstvom o Brexitu.
To dokazuje da je sve bilo jasno još prije ovoga summita te da se svi slažu kako dosadašnji napredak u pregovorima nije bio dovoljan za početak nove faze, one o budućim odnosima nakon Brexita. Ovaj je summit bio zamišljen kao prvi rok u kojem se trebalo procijeniti je li napredak dovoljan za otvaranje paralelnih pregovora o trgovinskim odnosima, ali kako ni nakon pet krugova pregovora taj napredak nije dovoljan, pričekat će se još koji mjesec. Međutim, lideri EU počeli su pripreme za takve pregovore (prema nekim izvorima, mogli bi biti već u prosincu), čime su poslali pozitivnu poruku i Londonu.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je nakon summita rekao kako mu se čini da su ocjene o nedovoljnom napretku malo preuveličane jer ako nema dovoljnog napretka, to ne znači da ne postoji nikakav napredak. Tri glavne teme u kojima je trebalo biti konkretnijeg i većeg napretka financijske su obveze Velike Britanije nakon Brexita, granica s Republikom Irskom te sudbina građana EU u Britaniji i Britanaca u EU.
Iako su u EU pozdravili ponude koje je iznijela premijerka Theresa May, traže konkretne prijedloge o tome jer se pregovori ne mogu voditi na osnovi nečega što britanska premijerka govori u nastupima na nekom sveučilištu ili u pismima građana.
Nema brojki
U zaključcima koje su usvojili lideri 27 članica navodi se kako oni “primaju na znanje izjavu da će Britanija poštovati svoje financijske obveze”, no dodali su da to još nije konkretizirano u čvrstim i konkretnim brojkama. Premijerka Theresa May, koja je morala napustiti sastanak kada su lideri 27 država raspravljali o Brexitu, još je jednom ponovila da će Britanija ispuniti svoje financijske obveze prema europskom proračunu i da druge članice EU neće biti na gubitku u sadašnjem proračunskom okviru, niti će morati davati više, niti će dobivati manje. Izjavila je da će financijska nagodba biti dio konačnog sporazuma o budućim odnosima s EU.
Međutim, Bruxelles želi vidjeti konkretnu i formalnu obvezu Londona da će uplaćivati u proračun EU zaključno s 2020., što znači i za projekte koji će biti isplaćeni do 2023. godine. Za Bruxelles bi to trebalo biti neupitno jer je riječ o odluci koju su i Britanci podržali kada je usvojen višegodišnji financijski okvir od 2014. do 2020. godine. Britanci takvu obvezu već nazivaju “račun za rastavu” i spominju da su spremni platiti oko 20 milijardi eura, što u EU smatraju smiješnim iznosom jer su obveze znatno veće.
Upozorenje
U međuvremenu je belgijski ministar ekonomije Kris Peeters upozorio kako bi EU mogla izgubiti 1,2 milijuna radnih mjesta ako Britanija napusti EU bez dogovora o trgovini i carinama. Posljedice za njegovu zemlju, dodao je, bile bi katastrofalne. Belgija bi izgubila 42.000 radnih mjesta, Britanija 526.000, a EU u cjelini ne manje od milijun i 200 tisuća, istaknuo je Peeters i dodao da to dokazuje koliko je bitno postići dogovor.
I Hrvatska je zainteresirana za rješenje pitanja radnika iz drugih zemalja EU u Britaniji jer smo jedina država za čije građane u Britaniji još postoje ograničenja za pristup tržištu rada. Premijer Andrej Plenković izjavio je kako je Hrvatska od pregovarača EU za Brexit Michela Barniera dobila jamstva da će status hrvatskih državljana biti jednak statusu drugih članica EU te da on i njegov tim vode računa o tome.
Migracija
Na summitu je zaključeno da su dosadašnje mjere oko migracije dale rezultate te se broj ilegalnih imigranata znatno smanjio. I dalje će se djelovanje usredotočiti na jačanje nadzora vanjskih granica, razmjenu podataka i suradnju članica, ali i na povećane napore za povratak onih koji nisu ispunili uvjete za zaštitu na teritoriju EU. Snažno su podržali nastavak suradnje s Turskom u provedbi sporazuma o upravljanju migrantskom rutom.
Premijer Plenković je rekao kako je u svom nastupu naglasio četiri ključna trenutka koji čekaju EU. Spomenuo je Brexit i negativne konotacije koje može imati, zatim izbornu kampanju za europske izbore 2019., izbor novih institucija EU te dogovor o sljedećem financijskom okviru EU nakon 2020. godine.
Europska unija ponovno ima samopouzdanja
Turska: Na zahtjev njemačke kancelarke Merkel dogovoreno je da se smanji pretpristupna pomoć Turskoj zbog nepoštivanja ljudskih prava. Pitanje pregovora s Turskom i dalje je otvoreno, oni formalno traju. Ukidanje sredstava ne odnosi se na dogovor o pomoći za zbrinjavanje izbjeglica.
Iran: Zemlje članice EU dale su punu podršku sporazumu o iranskom nuklearnom programu te izrazile nadu da će on preživjeti i u SAD-u, preciznije da američki Kongres neće dati podršku odluci predsjednika Donalda Trumpa da se vrate sankcije Iranu.
Katalonija: Tema nije bila na dnevnom redu, ali su ipak brojni dužnosnici EU, kao i predsjednici država i vlada, dali svoju podršku španjolskom premijeru Marianu Rajoyu da riješi taj problem u skladu s Ustavom i zakonom. No, Rajoyu nije bilo drago što se o tome uopće razgovaralo.
Švedski premijer Stefan Löfven: U potpunosti podržavam savezništvo i partnerstvo Njemačke i Francuske i ne želim animozitet među njima. Ali, treba se čuti glas i drugih država te da blok ostane ujedinjen. Svi trebamo imati pravo na glas, posebno ovdje u Vijeću.
Konsenzus: Viši dužnosnik EU za Politico je potvrdio da su oba dana trajale vrlo burne političke debate koje su zrcalile obnovljenu samouvjerenost bloka nakon što je uspješno izašao iz niza egzistencijalnih prijetnji (euro, migracije, početak Brexita). “Rasprave su bile konsenzualne”, rekao je diplomat iz srednjoeuropske zemlje. (Ž.T.)