Iako je od mog prošlog susreta s Jeremyjem Browneom, netom nakon što su Britanci na referendumu donijeli odluku o napuštanju Europske unije, prošlo više od pola godine, malo što se, čini se, promijenilo.
Članak 50 kojim službeno počinje proces odvajanja Britanije od EU još nije pokrenut, a atmosfera u Londonu zadnjih je mjeseci u znaku neizvjesnosti i nagađanja. Jeremy Browne, posebni predstavnik City of London Corporation, krovnog tijela koje upravlja financijskim središtem Londona i žilom kucavicom britanske ekonomije Cityjem, ipak tvrdi da se ispod površine mnogo razmišlja, razgovara i planira, s rezultatima koji će biti vidljivi tek kad se pokrene članak 50, kako je najavljeno do proljeća tekuće godine. S Browneom razgovaram uoči njegova današnjeg posjeta Zagrebu, gdje će se sresti s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem, Željkom Tufekčićem iz Ministarstva financija, predstavnicama Hrvatske udruge osiguravatelja Mihaelom Premora Andrijanić i Tanjom Stahuljak te predsjednikom Hrvatske udruge banaka Zdenkom Adrovićem.
Mnoge su banke i financijske institucije prijetile napuštanjem svojih operacija u Londonu zbog Brexita. U kojoj su mjeri te prijetnje stvarne i je li dio banaka već počeo napuštati City?
- Većina institucija u Cityju željela je i očekivala da će Britanci odlučiti ostati u EU, tako da je njihova odluka dočekana s iznenađenjem i šokom. London je jedini globalni financijski centar u Europi. Mi sebi ne postavljamo pitanje hoće li neki drugi europski grad preuzeti ulogu Londona, nego u kojoj će mjeri aktivnosti koje se obavljaju u Londonu biti moguće obavljati i nakon što Britanija napusti EU. Važno je istaknuti da ako jedna globalna banka ima 10.000 djelatnika u Cityju, ona neće preseliti svih 10.000 iz Londona, ali postoji mogućnost da dio djelatnika, odnosno poslovnih operacija u potpunosti ugasi ili počne obavljati na nekom drugom mjestu. Upozorit ću da je malo vjerojatno da će to, s ozbirom na europsku ekonomiju, značiti Pariz ili Frankfurt, vjerojatnije New York ili Aziju.
Ipak, diljem EU mnogi vide Frankfurt ili Pariz kao gradove koji bi mogli profitirati od smanjenja važnosti Londona kao financijskog središta Europe?
- To je velika zabluda koju čujem u Francuskoj i Njemačkoj. Oni ne shvaćaju da u Londonu radi deset puta više ljudi u financijskoj industriji nego u Frankfurtu. Osim toga, samo jedan od deset poslova u Cityju vezan je uz britansko članstvo u EU, što znači da se 9 od 10 poslova može nesmetano obavljati iz Cityja bez obzira na to je li Britanija članica EU ili ne. Europi kao kontinentu treba biti u interesu da zadrži London kao svoje globalno financijsko središte jer ako se zbog inzistiranja EU ono disperzira na ostale lokacije, vrlo je vjerojatno da će zbog toga patiti cjelokupna europska ekonomija.
U kojoj mjeri budućnost Cityja ovisi o pregovorima s EU, poglavito kada govorimo o održavanju tzv. financijske putovnice kojima američke i azijske banke iz Londona mogu obavljati sve svoje europske operacije?
- U jednoj mjeri oni ovise o EU. No, ovise i o britanskoj vladi, poglavito o imigrantskoj politici koju odluči postaviti. EU bi trebala biti oprezna jer ona nema moć da stvori ili uništi City. Oni moraju prestati vjerovati da je London jako ovisan o EU i da bi njegovo uklanjanje označilo automatski prelazak na druge lokacije u EU. City je europska vrijednost i njegova šteta imala bi efekt na cjelokupnu europsku ekonomiju. Gledajući iz kuta Hrvatske, Hrvatska ekonomija ne može profitirati od agresivnih pregovora i od toga da se operacije iz Londona presele na neko drugo mjesto, baš naprotiv.