Američki Senat odobrio je u četvrtak izuzeće koje će omogućiti da umirovljeni general James Mattis bude imenovan ministrom obrane, čime je izuzet iz zakona koji zabranjuje vojnim časnicima da sedam godina nakon što napuste službu obavljaju civilnu funkciju.
Senat je glasovao s 81 glasom 'za' i 17 'protiv'. To izuzeće mora još potvrditi i Zastupnički dom da bi Mattis mogao biti imenovan šefom Pentagona.
Mattis, koji je otišao u mirovinu 2013., tehnički ne zadovoljava uvjete za novu dužnost jer prije toga nije bio civil najmanje sedam godina.
To znači da Kongres u njegovu slučaju mora učiniti iznimku, što nije učinio od 1950.
Umirovljeni general marinaca kazao je u svom saslušanju pred američkim Odborom za oružane snage da su Rusija, Kina i islamski militanti najveći izazovi za svjetski poredak od Drugog svjetskog rata.
Mattis je među ruskim izazovima naveo upletenost u hakiranje i informacijski rat. Navodi i kršenje sporazuma, destabilizaciju drugih zemalja raznim taktikama i "alarmantne poruke Moskve u pogledu korištenja nuklearnog oružja."
Uz ruske aktivnosti i prijetnje islamskih militanata, Mattis kaže da je i Kina dio sve snažnijih prijetnji globalnoj stabilnosti te naglašava da se razvoj odnosa s Pekingom mora vrlo pomno planirati.
U pogledu Irana i njegova utjecaja na Bliskom istoku, Mattis smatra da je Iran "najveća destabilizirajuća sila na Bliskom istoku i da su njegove politike protivne američkim interesima."
Kad je riječ o Iraku, drži da bi glavni cilj trebao biti da ne postane "krnja država režima u Teheranu".
Mattis također podržava snažne međunarodne saveze i smatra da je NATO ključan za američku obranu. "Povijest je jasna: nacije sa snažnim saveznicima prosperiraju, a ne koje ih nemaju propadaju."