Možda najbolji komentar silovite reakcije šokiranih svjetskih tržišta na britansku odluku o izlasku iz Europske unije, objavljenu u petak rano ujutro, dao je jedan tek probuđeni investicijski bankar za BBC: “Tržišta ne čekaju, ona su strojevi za sniženja i najprije će reagirati prenaglašeno, a mislit će kasnije.”
Pad svih burzovnih indeksa - od Azije, preko Europe, do Amerike - u jednom je danu “isparilo” 2000 milijardi dolara vrijednosti dionica, a polovica tog iznosa otpada na europska tržišta - rezultat je prvog (nepromišljenog?) udara. Funta je u tom danu zaronila najniže u 30 godina, a poskočila je vrijednost klasičnih utočišta, švicarskog franka i zlata. Analitičari kažu da smirenje, unatoč najavi središnjih bankara da će intervenirati bude li potrebno, još neko vrijeme neće nastupiti, pa svi sa strahom iščekuju nastavak trgovanja u ponedjeljak.
Koliko dugo i kako će se stvari na financijskim tržištima nastaviti razvijati, ovisi i o političkim porukama koje ćemo čuti kad se europski lideri sastanu idućega tjedna, te kako će najaviti pregovore s Britanijom, petim gospodarstvom po veličini na svijetu.
Skuplji dug
Za Hrvatsku sve to u ovom času nema nekog većeg ekonomskog značaja, generalna je procjena većine ekonomskih analitičara, jer s Britanijom nemamo veliku trgovinsku razmjenu (naš izvoz u Britaniju lani je bio 205 milijuna eura, što je 1,8 posto ukupnog hrvatskog izvoza, a uvoz iz te zemlje bio je 209 milijuna eura, s udjelom od 1,1 posto u ukupnom uvozu), a niti smo imali ozbiljniji priljev izravnih investicija. Vjerojatno će pak biti manje britanskih turista na Jadranu, obeshrabrenih padom kupovne moći; lani ih je bilo gotovo pola milijuna ili 3,9 posto od ukupnog broja, a trendovi su govorili da su “otkrili” Hrvatsku (u zadnje četiri godine njihov broj se udvostručio).
Kako je pak objavila Hrvatska narodna banka, u petak je bio “vidljiv blagi porast prinosa na hrvatske državne obveznice denominirane u eurima”. Drugim riječima, dug nam je malo poskupio. To pak znači da će državnim financijašima biti još malo teže doći do novca na inozemnom tržištu. Ili, kako je to za Hinu komentirao ministar financija Zdravko Marić, trebat će “pratiti razvoj događanja i biti spreman u okolnostima kada se tržišta oporave, kada se otvori i mali prozorčić, da budemo sposobni i kadri ući njega i izvršiti što smo i planirali”. Taj “prozorčić” je prilika da izdamo euroobveznice, zaduženje od kojeg se nedavno moralo odustati zbog nepovoljnih uvjeta na tržištu uzrokovanih domaćom političkom krizom. Sada je na to još sjeo i “Brexit”.
Naravno, dugoročno gledano, i te kako nas se tiče što će se sada početi zbivati i s Europskom unijom - hoće li zaista ojačati euroskeptici i pritisci za referendumima nalik britanskom, dakle ide li EU prema raspadu ili pak upravo suprotno, jačanju Unije - te kako će se oblikovati budući odnosi s Britancima jer će to odrediti i buduću ekonomsku snagu bloka unutar kojeg funkcioniramo. Unija će odlaskom Britanije izgubiti šestinu svog BDP-a, ali i dalje sada predstavlja gospodarsku velesilu.
Najpoželjniji scenarij
Izgledan je, i poželjan, scenarij u kojem slijede najmanje dvije godine kompliciranog razdruživanja, pri čemu je za očekivati da će se Britanija boriti za što bolji status na jedinstvenom europskom tržištu. No, status da bude “i unutra i vani” došao bi s visokom cijenom. Morat će primjenjivati europske propise, plaćati doprinos europskom proračunu, što čine i nečlanice poput Norveške, ali više neće imati pravo glasa. Europski su čelnici u prvim reakcijama naglašavali kako Britanija ne može očekivati privilegije, no kakve će pregovaračke pozicije zaista zauzeti EU kad se smire strasti i uzmu u ruke kalkulatori, vidjet ćemo.
Mnogi smatraju kako je Brexit ozbiljno doveo u pitanje i ulogu Londona kao globalne financijske prijestolnice, a to je onda prilika za neku drugu europsku prijestolnicu, recimo Milano ili Pariz. Doduše, novi londonski gradonačelnik Sadiq Khan, inače zagovornik ostanka u EU, u petak je, usred burzovnog kaosa, hrabro izjavio: “London će ostati uspješan grad kakav je danas.” Bitno je i što je dodao: očekuje da će nastaviti biti dio jedinstvenog europskog tržišta jer bi napuštanje bilo greška. “Krucijalno je da London ima glas za stolom tijekom vrijeme tih pregovora, uz Škotsku i Sjevernu Irsku”, rekao je Khan. To je, međutim, sada britanska unutrašnja stvar, kao i činjenica da će morati ispregovarati cijeli niz trgovinskih sporazuma s ostatkom svijeta. Hitno je reagirala i kreditna agencija Moody’s koja je Britaniji zadržala ocjenu kreditnog rejtinga Aa1, ali je izglede za njegov rast ocijenila negativno.
Bitka oko novih pozicija gospodarstava Britanije i EU tek slijedi, a budući da je neizbježna, bilo bi dobro da počne što prije. Britanija će biti u EU još neko vrijeme, dok ne razvrgne ugovor i potpiše neki novi, ali poslovni i financijski dio svijeta koji je tamo “u gostima” već računa kakva mu je izlazna strategija.