Donald Trump bio je politički autsajder 2016. godine, no pobijedi li na izborima u studenome, u Bijelu kuću vraća se s iskusnim bivšim dužnosnicima koji nestrpljivo čekaju da preuzmu upravljanje SAD-om, piše Financial Times, otkrivajući tko su ljudi koji bi se s Trumpom mogli vratiti u predsjedničku rezidenciju.
Riječ je o prvom dijelu serije članaka kojom američki poslovni dnevnik pokušava predvidjeti koji će ljudi, donatori i mediji krojiti američku sudbinu ostvare li se Trumpovi planovi o povratku.
Najveća je opasnost to što se Trump vraća kao političar s velikim iskustvom, koji je u međuvremenu dobrim dijelom podčinio Republikansku stranku i koji ovaj put neće biti okružen pripadnicima republikanske elite. Naime, u prvom mandatu Trump je tražio potvrdu i podršku afirmiranih republikanskih imena. Danas oko sebe ima ljude koji su spremni provoditi njegovu politiku, koliko god ona bila kontroverzna. Koliko će u tome biti uspješni, ovisi upravo o njima.
Prema pisanju FT-ja, jedan od njih trebao bi biti Stephen Miller koji stoji iza drakonske imigracijske politike. U bliskom krugu bivšeg predsjednika je i Robert Lighthizer, arhitekt velikih trgovačkih ratova s Kinom, EU i drugima.
Kada je riječ o nacionalnoj sigurnosti, Trump svoje ideje često provjerava s Keithom Kelloggom, umirovljenim vojnim dužnosnikom koji je nedavno bio u Izraelu kao predstavnik konzervativnog think tanka naklonjenog Trumpu. Kellogg je na drugu obljetnicu rata u Ukrajini istupio sa žestokom kritikom Joea Bidena za kojega smatra da ne radi dovoljno u smjeru mirovnih pregovora s Rusijom. Drugi istaknuti komentator vanjske politike iz Trumpova najužeg kruga je John Ratcliffe, bivši gradonačelnik malog teksaškog grada koji je bio Trumpov direktor Nacionalne obavještajne službe u posljednjoj godini njegova mandata.
Kevin Hassett, bivši šef Odbora ekonomskih savjetnika, i Russ Vought, bivši šef za proračun, najbliži su Trumpovi suradnici kada je riječ o ekonomskim temama. Trump se često konzultira i s Larryjem Kudlowom i Stephenom Mooreom, čovjekom kojeg je pokušao postaviti u Upravu Federalnih rezervi.
I sam politički program upućuje na to da će Trump biti radikalniji nego prije. Jedan od ključnih ciljeva, prema pisanju FT-ja, bit će čistka tzv. zastranjelih birokrata, a tu je namjera da se iz uprave riješi kadrova koji mu nisu naklonjeni. Očekuje se i veliki "rat" protiv imigranata na južnoj američkoj granici kamo bi Trump mogao poslati vojsku, a to bi bila dosad neviđena eskalacija rješavanja te krize.
"Prošli put Trump nije imao tim i morao je posegnuti za ljudima s kojima dotad nije radio", kaže Doug Heye, republikanski strateg. "Sada ima svoj unutarnji tim, a i Republikanska stranka pleše u korak s njim", dodao je politički stručnjak za FT.
U vezi s trgovinom, Trumpov drugi mandat vrlo bi vjerojatno počeo novim carinskim ratom. Trump na skupovima spominje carine od deset posto na sve proizvode, a za kinesku robu čak 60 posto. Za kineske automobile koji u Sjedinjene Države ulaze preko meksičke granice najavio je poseban namet u iznosu od 100 posto.
Razlika od prošlog mandata mogla bi biti i u tome što je u Kongresu Trump prije imao snažniju opoziciju sastavljenu od umjerenih republikanaca, koji se nisu uvijek priklanjali njegovu mišljenju. Primjer je Mitch McConnell, republikanski vođa u Senatu. Međutim, Trump je u međuvremenu uspio postaviti svog lojalista Mikea Johnsona, relativno nepoznatog zastupnika iz Louisiane, na mjesto predsjednika Donjeg doma. McConnell odlazi, a na njegovo će mjesto doći osoba bliža Trumpu.
Utjecaj na republikance u Kongresu mogao bi se pokazati kao velik faktor u načinu na koji će Trump vladati u potencijalnom drugom mandatu, smatra FT. Potencijalno bi, na krilima Trumpove pobjede, oba doma Kongresa mogla doći pod republikansku kontrolu.
Trump je svoj utjecaj proširio i u stranci. Natjerao je Ronnu McDaniel da napusti mjesto predsjednice Republikanskog nacionalnog odbora na koje je došao Michael Whatley, bivši šef stranke u Sjevernoj Karolini. Ugurao je i svoju snahu Laru Trump na mjesto potpredsjednice Odbora.
Tijekom prvog mandata ljudi u Bijeloj kući smjenjivali su se kao na traci, ali i u protekle četiri godine Trump je spalio puno mostova. Republikanska stranka nije u potpunosti stala iza njega, baš kao ni svi tradicionalni republikanski donatori. Mike Pence, njegov bivši potpredsjednik, javno je izjavio da mu savjest ne dopušta da glasa za Trumpa. Kritizirali su ga i drugi bivši članovi njegove administracije, poput Johna Boltona, koji mu je bio savjetnik za nacionalnu sigurnost, Marka Espera, koji mu je bio ministar obrane, i Johna Kellyja, bivšeg predstojnika njegova ureda.
Očekuje se da će vodeće položaje, pobijedi li Trump, zauzeti Robert O‘Brien, Mike Pompeo, njegov bivši državni tajnik, iako je kritizirao Trumpov stav prema Ukrajini, i Richard Grenell, bivši veleposlanik u Njemačkoj. Svoje mjesto pod suncem mogli bi naći i senator Marco Rubio iz Floride i Bill Hagerty iz Tennesseeja.
Veliko je pitanje koga bi Trump stavio za ministra financija, a spekulira se da bi to mogao biti neki velikodušni donator s Wall Streeta, kao što je 2017. napravio sa Stevenom Mnuchinom. Spominju se imena nekoliko moćnih direktora hedge fondova.
Elaine Kamarck iz Instituta Brookings smatra da bi u drugom mandatu "ljudi u Bijeloj kući bili spremniji obavljati Trumpove poslove i da će vjerojatno u tome biti sofisticiraniji".
Međutim, vjeruje i da će podjela vlasti u SAD-u, neovisno pravosuđe i zakonodavstvo, biti brana protiv rastuće Trumpove tendencije prema autoritarnoj vladavini.
"Suočeni smo s prvim diktatorom u američkoj povijesti i moramo se sjetiti mudrosti naših utemeljitelja koji su uspostavili sustav koji je vrlo trom i traje vječno. I prilično dobro štiti od tipova poput Donalda Trumpa", poručila je Kamarck.