NESLAGANJE

COP28 je ušao u ‘produžetke‘ zbog neslaganja o ukidanju fosilnih goriva

Mnoge nacije kritizirale su nacrt dogovora iznesen u ponedjeljak jer ne poziva na "postupno ukidanje" fosilnih goriva

Prosvjed protiv fosilnih goriva

 Giuseppe Cacace/Afp

UN-ova konferencija o klimi COP28 ušla je u utorak u ‘produžetke‘ jer zemlje sudionici još nisu uspjele prevladati duboke podjele o tome kako u završnom dokumentu formulirati pitanje fosilnih goriva.

Dogovor o tom pitanju poslat će snažnu poruku globalnim investitorima i tržištima o ambicijama vlada širom svijeta kad je riječ o fosilnim gorivima odnosno namjeravaju li ih ukinuti ili sačuvati mjesto za njih u budućnosti.

Mnoge nacije kritizirale su nacrt dogovora iznesen u ponedjeljak jer ne poziva na "postupno ukidanje" fosilnih goriva, koja su po znanstvenicima daleko najveći izvor emisija stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje.

Više od 100 zemalja, od SAD-a i EU-a do malih otočnih država, zauzima se za tu formulaciju, ali članice OPEC-a i njihovi saveznici tome se protive.

Glavni direktor konferencije COP28 Mažid Al Suvaidi rekao je da je cilj nacrta bio da pregovarači gotovo 200 zemalja sudionica iznesu svoje zahtjeve i da se da poticaj pregovorima.

"Objavivši naš prvi nacrt teksta, postigli smo da nam strane brzo dođu s tim crvenim linijama", rekao je novinarima.

Naglasio je da je cilj predsjedništva konferencije da se postigne "povijesni" rezultat koji uključuje spominjanje fosilnih goriva, ali o tome se moraju dogovoriti zemlje sudionici.

Dogovor mora biti usvojen jednoglasno.

Shuttle diplomacija

Njemačka izaslanica za klimu Jennifer Morgan rekla je da su pregovori ušli u "kritičnu, kritičnu fazu".

"Ima puno shuttle diplomacije", objavila je na X-u.

Američki posebni izaslanik za klimu John Kerry rekao je nakon sastanka s predstavnicima nekoliko izaslanstava kasno u utorak kako vjeruje da jezična formulacija o fosilnim gorivima u završnom dokumentu postaje snažnija.

"Mislim da ima napretka i da se ide u pravom smjeru", rekao je.

Novi nacrt konačnog teksta očekuje se rano u srijedu, a kasnije tijekom dana mogao bi biti finaliziran na plenarnoj sjednici.

Nacrt objavljen u ponedjeljak predvidio je osam opcija koje bi zemlje "mogle" poduzeti kako bi smanjile emisije.

Jedna je "smanjenje potrošnje i proizvodnje fosilnih goriva na pravedan, uredan i ravnopravan način kako bi se postigle neto nulte emisije do, prije ili oko 2050".

To bi bilo prvi put u povijesti da se na UN-ovu klimatskom samitu spominje smanjenje korištenja svih fosilnih goriva. Ali ne i njihovo "postupno ukidanje".

Predsjedništvo konferencije nadalo se da će dvotjedni samit biti gotov do utorka ujutro, no pregovori su se zbog neslaganja oduljili. Ti samiti rijetko završavaju na vrijeme.

Izvori upoznati s pregovorima rekli su da je Saudijska Arabija, de facto vođa OPEC-a, izvršila pritisak da se fosilna goriva uopće ne spominje.

Druge članice OPEC-a, uključujući Iran, Irak i Rusiju, također se protive postupnom ukidanju fosilnih goriva.

Mnogi sudionici, uključujući Australiju, Kanadu, Čile, Norvešku, EU i SAD, kritizirali su nacrt dogovora kao preslab.

Skupina oko 100 zemalja traži da se svijet čvrsto obveže da će postupno prestati koristiti fosilna goriva.

Pravedna tranzicija

Unatoč brzom rastu obnovljivih izvora energije zadnjih godina, nafta, plin i ugljen i dalje proizvode oko 80 posto svjetske energije.

Neke afričke zemlje istaknule su da konačni dokument mora pozvati bogate zemlje da se prve odreknu fosilnih goriva.

"Tranzicija mora počivati na premisi različitih puteva prema neto nultim emisijama i postupnom ukidanju fosilnih goriva", rekao je zambijski ministar za zelenu ekonomiju Collins Nzovu, koji predsjeda Afričkom skupinom zemalja na konferenciji.

"Trebali bismo također priznati puno pravo Afrike da održivo iskorištava svoje prirodne resurse", dodao je.

Nije jasno podržava li Kina prijedlog iznesen u ponedjeljak. Njezin izaslanik Xie Zhenhua rekao je da u pregovorima ima napretka, ali i da je "teško reći" hoće li dogovor biti postignut do kraja utorka.

Predstavnici malih otočnih država rekli su da neće prihvatiti dogovor koji je "smrtna kazna" za ranjive zemlje koje su najteže pogođene podizanjem morske razine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 00:31