Dobar dan, ovdje N.N. Jeste li zainteresirani za podatke? “Jako smo zainteresirani”, glasio je odgovor Süddeutsche Zeitunga (SZ). “Postoji nekoliko uvjeta. Moj je život u opasnosti. Komunicirat ćemo samo preko kriptiranih chatova. Nema sastanaka, nikad. Izbor priča je, jasno, na vama”, odgovorio je N.N. “A zašto to radite”, glasilo je protupitanje. “Želim da ovi zločini budu objavljeni”, odgovorio je N.N.
U Süddeutsche Zeitungu su imali još jedno pitanje: “O koliko podataka pričamo?” “O više nego što ste ikada vidjeli”, odgovorio im je N.N. prije oko godinu dana kad se prvi put obratio novinarima toga njemačkog lista.
Tema o kojoj su tada vodili razgovor danas će ostati zapamćena kao tzv. Papiri iz Paname, slučaj najvećeg curenja povjerljivih podataka koje je zabilježeno u povijesti - čak 11,5 milijuna dokumenata, odnosno 2,6 terabita podataka koji daju izniman uvid u skrovito, mutno i dugo vremena neuhvatljivo poslovanje modernog offshore businessa.
U središtu afere je panamska kompanija Mossack Fonseca, četvrta najveća odvjetnička offshore tvrtka na svijetu i općenito jedna od najtajnovitijih kompanija na svijetu.
Najveća količina
Kad je riječ o podacima, to je najveća količina s kojom su novinari ikada radili. Njihov izvor nije tražio novac ni bilo kakvu drugu naknadu, tvrde u SZ-u, samo nekoliko sigurnosnih mjera.
- Podaci pružaju rijedak uvid u svijet koji postoji samo u sjenama. Dokazuju kako globalna industrija, koju predvode velike banke, pravne tvrtke i kompanije za upravljanje imovinom, tajno operira imovinom bogatih i slavnih, političara, dužnosnika Fife, prevaranata, krijumčara droge, zvijezda i sportaša - tvrde u SZ-u.
Nakon što je dobio kodirane podatke o odvjetničkoj tvrtki koja se bavi prodajom offshore kompanija diljem svijeta, SZ ih je podijelio s Međunarodnim konzorcijem za istraživačko novinarstvo (ICIJ), koji je već ranije koordinirao istraživanja u projektima u kojima je SZ sudjelovao kao što su Offshore Leaks, Luy Leaks i Swiss Leaks. ICIJ je podatke potom podijelio s nizom svojih međunarodnih partnera.
Riječ je o jednoj od najvećih međunarodnih suradnji svih vremena. Na spomenutim je dokumentima u proteklih 12 mjeseci radilo oko 400 novinara iz više od 100 medijskih organizacija iz 80-ak zemalja - od britanskoga Guardiana do, primjerice, argentinskog La Nacióna.
Papiri iz Paname pokrivaju nevjerojatnih 214.000 tvrtki.
No, probijanje kroz šumu dobivenih informacija i fileova nije bio nimalo jednostavan zadatak. Da bi dobivenu masu informacija medijske organizacije uopće mogle istraživati, morale su je “prevesti” u za to prihvatljiv oblik. Naime, Mossack Fonseca je za svaku od tvrtki izradio folder s e-mailovima, ugovorima, transkriptima i skeniranim dokumentima. U nekim se slučajevima radilo i o nekoliko tisuća stranica dokumentacije. Podatke je trebalo sustavno indeksirati, uploadati na kompjutore, a zatim i “prevesti” u oblik koji će se moći jednostavno pretraživati. Za to su koristili sustav optičkog prepoznavanja znakova, čime im je omogućeno da skenirani dokumenti i ugovori postanu tekstovi koji se mogu pretraživati. Upravo je to bio ključni korak u cijeloj priči jer su time dobili tražilicu nalik na Google. Zatim su napravili listu imena koja su ih zanimala i krenuli ih pretraživati.
Imena posrednika
Naime, “operateri” offshore kompanija, među ostalim banke, odvjetnici i investicijski savjetnici, često skrivaju imena svojih klijenata i umjesto njih koriste imena posrednika. Upravo imena tih posrednika naposljetku mogu dovesti do onih pravih osoba - čelnika država, važnih dužnosnika i milijunaša, u slučaju Mossack Fonsece, i kriminalca i pripadnika mafijaških kartela.Najzanimljiviji dio Papira iz Paname ipak čine dokumenti koji se odnose na aktualne ili bivše svjetske državnike, a koji iscrtavaju osjetljivu povezanost traga novca s njihovim obiteljima, bliskim suradnicima i prijateljima. U središtu pažnje trenutačno je 12 aktualnih ili bivših državnika, ali ta tvrtka ima brojne klijente - u podacima se spominju čak 143 političara te pripadnika njihovih obitelji i bliskih suradnika diljem cijelog svijeta.
Mossack Fonseca bavi se prodajom tzv. shell kompanija u Zürichu, Londonu i Hong Kongu, često po vrlo niskim cijenama. Ponekad se takva kompanija može kupiti za samo 1000 dolara. No, to je tek “prazna ljuska”. Za dodatni iznos Mossack Fonseca, kao agent, pribavlja lažnog direktora i, ako klijent to želi, skriva istinske dioničare, odnosno vlasnike. Rezultat je izvana potpuno nedokučiva vlasnička struktura kompanije.
Mossack Fonseca globalna je mreža s oko 600 zaposlenika u 42 zemlje. Operira u poreznim oazama kao što su Švicarska, Cipar, Britanski Djevičanski otoci te Guernsey, Jersey i Otok Man i ona je, tvrdi SZ, rutinski prihvaćala poslove kojima je cilj bio izbjeći međunarodne sankcije te “pružanje pomoći” u utaji poreza i pranju novca. Analiza pokazuje da su radili s najmanje 33 kompanije i osobe koje su SAD stavile na crnu listu zbog njihovih veza s terorizmom, krijumčarenjem droge ili pomaganja upitnih režima, poput sjevernokorejskog. Među najznačajnijim inkriminiranim imenima su ruski predsjednik Vladimir Putin i islandski premijer Sigmundur David Gunnlaugsson. Putinovo se ime, doduše, izrijekom ne spominje u dokumentima, no fino ispletena mreža njegovih suradnika vrijedna je oko dvije milijarde dolara, a islandski se premijer, zbog objave da je imao udjele u islandskim propalim bankama koje nije prijavio, već suočava s pozivima na ostavku. Tu su i sirijski predsjednik Bašar al-Asad, bivši egipatski vođa Hosni Mubarak i njegov sin Ala, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, bivši irački premijer Ajad Alavi, bivši pakistanski premijer Nawaz Sharif i dugogodišnji libijski vođa Moamar Gadafi.
Detalja oko Hrvatske, odnosno konkretnih imena, još uvijek nema - na kartama koje su objavljene s ciljem sistematizacije podataka samo se navodi “3 kompanije, 3 klijenta, 8 korisnika, 22 dioničara”.
Veliki i moćni diktatori
Mossack Fonseca negira da je učinila išta loše. Kaže da je iza nje 40 godina besprijekornog poslovanja i da nikada nije bila optužena ni za kakvu kriminalnu aktivnost. - Optužbe da mi pružamo strukturu koja je navodno diznajnirana kako bi se sakrio identitet pravih vlasnika potpuno su neosnovane i netočne. Mi ne pružamo usluge korisnicima kako bi zavarali banke. Teško je, ako ne i nemoguće, bankama uskratiti identitet konačnih korisnika i porijekla sredstava. Ako detektiramo sumnjivu aktivnost ili zloupotrebu, brzo se obraćamo vlastima. Slično, kada nam vlasti pristupe s dokazima o potencijalnoj zloupotrebi, uvijek surađujemo s njima - tvrde u kompaniji.
Mossack Fonseca nastao je 1986. kada je Ramón Fonseca udružio svoju malu pravnu tvrtkuu s drugom lokalnom tvrtkom koju je vodio Jürgen Mossack. Fonseca je rođen u Panami, studirao je pravo i političke znanosti, sanjario o spašavanju svijeta pa čak i zaređivanju, no kasnije se, kako je ostario, posvetio materijalnom. Mossack je, pak, rođen u Njemačkoj 1948., a s obitelji se 1960-ih preselio u Panamu. Njegov je otac bio pripadnik Waffen SS-a, oružanog krila Nacističke stranke, koji je navodno poslije svoje špijunske usluge nudio SAD-u.
Ključna pitanja i odgovori oko offshore tvrtke
Što otkrivaju Papiri iz Paname?
Sve načine na koje bogati mogu iskorištavati offshore porezne oaze. Među ljudima koji su koristili offshore kompanije su 12 aktualnih čelnika država, 143 političara, njihove obitelji i bliski suradnici.
Što je Mossack Fonseca?
To je odvjetnička kompanija iz Paname, koja se bavi osnivanjem kompanija u poreznim oazama poput Britanskih Djevičanskih otoka. Tvrtka vodi kompanije za godišnju naknadu, a bavi se i upravljanjem imovinom.
Gdje joj je sjedište?
Kompanija je panamska, ali djeluje po cijelom svijetu. Ima mrežu od 600 suradnika u 42 zemlje. Posluje u Švicarskoj, na Cipru i Britanskim Djevičanskim otocima te na britanskim krunskim posjedima Guernseyju, Jerseyju i Otoku Man.
Kako se prebacuje bogatstvo?
Tvrtka osnuje kompaniju u poreznoj oazi. Guardian je vidio dokumente koji pokazuju povezanost s 200.000 kompanija, od kojih je polovica na Britanskim Djevičanskim otocima. Umjesto izravnog poslovanja s vlasnicima kompanija, Mossack Fonseca radi s posrednicima - knjigovođama, odvjetnicima, bankama i trustovima. Teško je doći do izvora novca jer se pravi vlasnici kriju iza paravana. Uzorak s 13.000 vlasnika kompanija koje su poslovale s Fonsecom pokazuje da je najviše Kineza i Rusa.
Koliko je velika tvrtka Mossack Fonseca?
To je četvrta najveća kompanija za offshore usluge. Radila je za više od 300.000 kompanija. Postoji jaka veza s Britanijom. Većina je kompanija registrirana na britanskim teritorijima, pa čak i u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Jesu li svi koji koriste offshore lopovi?
Nisu. Ta je praksa potpuno legalna. Poslovni ljudi u zemljama poput Rusije i Ukrajine obično se na taj način štite od kriminalaca i zaobilaze stroga valutna ograničenja.
Jesu li neki korisnici offshore kompanija lopovi?
Jesu. Britanski premijer David Cameron prošle je godine izjavio kako korumpirani kriminalci i perači novca iskorištavaju anonimnost tog sustava. Britanska vlada želi nešto učiniti po tom pitanju, primjerice otvoriti središnji registar koji će prokazati vlasnike koji svoj novac skrivaju u oazama daleko od britanskih poreznika.
Što Mossack Fonseca kaže o curenju podataka?
Kompanija ne želi raspravljati o konkretnim slučajevima, navodeći zaštitu podataka klijenata, ali oštro brani svoje ponašanje. Ističe da djeluje u skladu sa zakonom o pranju novca te da žali ako je bilo zloporabe njezinih usluga, ističući da se aktivno trudi takvo ponašanje prevenirati. Kaže da se ne može nju okrivljavati zbog propusta posrednika.
Kako bismo novi Jutarnji.hr učinili još boljim, bržim i modernijim, tijekom perioda transformacije do 6. svibnja paralelno ćete ga moći pratiti na dvije adrese – stari portal nalazi se na adresi Jutarnji.hr, a novi na novi.Jutarnji.hr.
Na novom se portalu promjene događaju svaki dan stoga popunite upitnik na dnu stranice ili kliknite na link i napišite nam svoje mišljenje kako bismo portal što bolje prilagodili upravo vama!