Dan prije nego što je američko veleposlanstvo u Moskvi ovog mjeseca objavilo javno upozorenje o mogućem napadu ekstremista na rusku koncertnu dvoranu, CIA je dostavila privatno upozorenje ruskim dužnosnicima koje je uključivalo barem jedan dodatni detalj: Zavjera o kojoj je riječ uključivala je ogranak Islamske države poznat kao ISIS-K.
Američki obavještajci pomno su pratili tu skupinu i vjerovali su da je prijetnja vjerodostojna. No, ruski predsjednik Vladimir Putin omalovažavao je upozorenja, nazivajući ih "otvorenom ucjenom" i pokušajima "zastrašivanja i destabiliziranja društva".
Tri dana nakon što je to rekao, naoružani napadači upali su u gradsku vijećnicu Crocus u blizini Moskve i ubili najmanje 143 osobe u najsmrtonosnijem napadu u Rusiji u gotovo dva desetljeća. ISIS je brzo preuzeo odgovornost za masakr.
Sigurnosni propust je još primjetniji time što je u danima prije masakra ruski sigurnosni establišment priznao domaću prijetnju koju predstavlja podružnica Islamske države u Afganistanu, ISIS-K. Interna ruska obavještajna izvješća upozoravaju na povećanu vjerojatnost napada u Rusiji od strane etničkih Tadžika koje je ISIS-K radikalizirao. Rusija je identificirala četvoricu muškaraca koje sumnjiče za taj napad.
Putin sada upire prstom u Ukrajinu pokušavajući skrenuti pozornost sa sljedećeg pitanja: Kako to da ogromni ruski obavještajni i policijski aparati, unatoč značajnim upozorenjima, nisu uspjeli spriječiti jedan od najvećih terorističkih napada u zemlji?
Stručnjaci za sigurnost i protuterorizam kažu da je čak i u idealnim okolnostima teško prekinuti tajne međunarodne terorističke zavjere. No dodaju da je do neuspjeha sprečavanja napada dovela vjerojatno kombinacija više čimbenika: nepovjerenje unutar ruskog sigurnosnog establišmenta, kao i u njegovim odnosima s drugim globalnim obavještajnim agencijama. Tu je i Putinova usredotočenost na rat protiv Ukrajine i Zapada.
Mnogi od američkih i europskih sigurnosnih dužnosnika, sigurnosnih stručnjaka i analitičara govorili pod uvjetom anonimnosti, prenosi The New York Times.
- Da biste mogli spriječiti terorističke napade, morate imati stvarno dobar i učinkovit sustav razmjene i prikupljanja obavještajnih podataka, rekao je Andrei Soldatov, stručnjak za ruske obavještajne službe, te je naglasio da je povjerenje potrebno unutar zemlje, ali i s agencijama drugih zemalja.
FSB je nekada bio usredotočen na islamističke ekstremiste ili domaće neonacističke skupine. No kako je Putin napredovao u svom političkom obračunu unutar Rusije, njegov se popis meta naglo povećavao pa su tu bile oporbene ličnosti poput Alekseja Navaljnog i njegovih pristaša, boraca za ljudska prava i prava LGBTQ skupina, Jehovinih svjedoka, mirovnih aktivista i drugih kritičara Kremlja.
Broj organizacija povezanih s islamizmom u registru ekstremističkih organizacija na popisu ruskog FSB-a smanjio se od 2013. Na popis su dodane stotine organizacija povezanih s Jehovinim svjedocima. Stručnjaci za sigurnost su rekli da se širenjem fokusa troše resursi i skreće pozornost viših čelnika.
Na primjer, šef Druge službe bio je prema podacima američke vlade, umiješan u trovanje Alekseja Navaljnog.
Ipak, američki i europski dužnosnici kažu da ruski dužnosnici koji prate islamističke ekstremiste imaju vlastitu jedinicu unutar Druge službe koja je i dalje snažno popunjena i financirana, unatoč pritisku zbog intenziviranja domaće političke akcije i rata protiv Ukrajine.
Nemogućnost sprečavanja napada vjerojatno je rezultat i zamora nakon razdoblja posebnog opreza uoči nedavnih predsjedničkih izbora u Rusiji. Postoje i dokazi da su ruske vlasti ipak reagirale na ranija upozorenja, barem u početku.
Sedmog ožujka, dan nakon što je CIA izdala prvo upozorenje Rusiji, FSB je objavio da je ubio dvojicu Kazahstanaca jugozapadno od Moskve u akciji osujećivanja napada ISIS-K na sinagogu.
Ruski glazbeni producent Iosif Prigožin se prisjetio da su on i supruga, koji su ranije ovog mjeseca nastupili u Crocus City Hallu, početkom ožujka primijetili pojačanu sigurnost na tom mjestu. Kaže da je čak nazvao direktora dvorane i pitao ga što se događa, a on mu je samo rekao da je to neophodno i da mu ništa ne može reći preko telefona.
U isto to vrijeme je osoblje dvorane dobilo upozorenje na mogućnost terorističkog napada te im je dano upozorenje što učiniti u takvom slučaju, ispričao je Islam Khalilov, 15-godišnji učenik koji je radio u garderobi u noći kad se dogodio napad.
Unatoč pojačanom osiguranju, jedan od napadača nije otkriven. Radi se o Shamasdinu Fariduniju, čija je fotografija s mjesta događaja kružila ruskim tiskom.
- Reagirali smo na ovu informaciju i poduzeli odgovarajuće mjere, rekao je direktor FSB-a Aleksandr V. Bortnikov.
U svom javnom upozorenju od 7. ožujka, američko veleposlanstvo je reklo da je opasnost od napada na koncertnu dvoranu u Moskvi velika sljedećih 48 sati. Američki dužnosnici kažu da je moguće da su se ruske vlasti jako trudile oko 48-satnog razdoblja upozorenja, ali su kasnije postale opuštenije i nepovjerljivije kada do napada nije došlo. Nije još poznato jesu li američke obavještajne službe pogriješile oko trenutka napada ili su ekstremisti odgodili svoj plan kada su vidjeli pojačano osiguranje.
Budući da FSB i Putin gledaju na svijet kroz prizmu da Sjedinjene Države žele ‘smjestiti‘ Rusiji, sve informacije koje nisu u skladu s tim okvirom lako se odbacuju, rekla je Andrea Kendall-Taylor, viša suradnica u Centru za novu američku sigurnost.
- Takva je dinamika mogla rezultirati obavještajnim neuspjehom s razornim posljedicama, rekla je.
CIA se, kada je obavijestila Rusiju o potencijalnom terorizmu, pridržavala smjernica iz 2015., koje zahtijevaju od obavještajnih službi da obavijeste i osobe izvan SAD-a o konkretnim prijetnjama koje uključuju ubojstva, teške tjelesne ozljede ili otmice. Ove su direktive relativno rijetke, ali Sjedinjene Države su ih obvezne izdati, čak i protivnicima, a to su učinile i s talibanima u Afganistanu i s iranskom vladom prošle godine.
Upozorenja se obično ne objavljuju osim ako američke vlasti misle da bi prijetnja mogla utjecati na američke građane, što je bio slučaj u Moskvi. Putin je 2017. i 2019. zahvalio američkoj vladi na informacijama koje su pomogle Rusiji da spriječi terorističke napade u Sankt Peterburgu, no analitičari kažu da bi sada takva gesta bila nemoguća u okruženju stvorenom nakon invazije na Ukrajinu.
Direktor FSB-a Bortnikov je u utorak rekao da islamistički ekstremisti nisu mogli sami izvesti napad, pa je okrivio, među ostalima, i SAD, piše The New York Times.