Američki diplomati su preko vikenda potajno otputovali u Venezuelu u pokušaju da odmrznu neprijateljske odnose s glavnim saveznikom Vladimira Putina na području Latinske Amerike, važnog izvoznika nafte čiji bi ponovni ulazak na američko energetsko tržište mogao ublažiti negativne posljedice mogućeg embarga na rusku naftu, piše AP.
Ishod razgovora s vladom predsjednika Nicolasa Madura nije odmah bio jasan.
Iznenadni posjet se dogodio nakon nekoliko mjeseci tihe komunikacije preko posrednika, američkih lobista, norveških diplomata i međunarodnih trgovaca naftom koji su gurali administraciju predsjednika Joea Bidena prema tome da preispita propalu kampanju 'maksimalnog pritiska' kojom se htjelo zbaciti Madura s vlasti, a koju je naslijedio od Trumpove administracije.
Međutim, pravi poriv da se pokuša pridobiti Madura, koji je pod sankcijama i u New Yorku je optužen zbog krijumčarenja droge, stigao je nakon početka ruske invazije na Ukrajinu i sankcija koje su uslijedile. Takva situacija može utjecati na promjene u savezništvima i dodatno povećati cijene plina koje jačaju inflaciju koja je već sada na rekordnoj razini u zadnja četiri desetljeća. Utjecajni demokrati i republikanci na Capitol Hillu su zajedno prošlog tjedna počeli izražavati podršku američkoj zabrani uvoza ruske nafte i prirodnog plina, što bi bio sljedeći korak u kažnjavanju Putina zbog invazije na Ukrajinu.
Tko je bio u američkoj delegaciji
Američku delegaciju je predvodio Juan Gonzalez iz Vijeća za nacionalnu sigurnost, doznaje se od sudionika susreta koji su željeli ostati anonimni, a na kojem se razgovaralo o američkoj vanjskoj politici. Uz njega je bio veleposlanik James Story, američki diplomat u Caracasu u vrijeme kad je Trumpova administracija prekinula odnose s Madurom 2019. i priznala opozicijskog vođu Juana Guaida kao legitimnog predsjednika.
Međutim, prisustvo Rogera Carstensa, specijalnog predsjedničkog izaslanika za pitanja talaca, je pojačalo nade da bi Maduro mogao biti spreman da oslobodi američke zarobljenike kao znak dobre volje prema Bidenovoj administraciji.
Carstens je ranije putovao u Caracas u prosincu i u zatvoru je susreo šestoricu naftnih menadžera tvrtke Citgo iz Houstona, bivšeg američkog marinca Matthewa Heatha i dvojicu bivših članova Zelenih beretki koji su uhićeni u pokušaju da se s vlasti zbaci Madura. Akcija je bila pokrenuta iz susjedne Kolumbije.
Bidenova administracija je već neko vrijeme razmatrala ublažavanje žestokih sankcija izvoza nafte Venezueli u zamjenu za obećanje Madura da će se vratiti pregovorima od kojih se odustalo prošle jeseni kad je njegov najvažniji suradnik izručen SAD-u uz optužbu za korupciju.
Jedna od alternativa je da se dopusti Chevronu, posljednjoj američkoj naftnoj kompaniji u Venezueli (koja ima najveće rezerve nafte na svijetu, op.a.), da pojača proizvodnju i možda nastavi uvoz nafte u američke rafinerije. Chevronu je pod američkim sankcijama zabranjeno sve osim osnovnog održavanja izvora koje koristi u suradnji s PDVSA, naftnim gigantom koji kontrolira država.
Maduro zasad vjeran Putinu
Maduro nije pokazao puno znakova da je spreman odustati od Putina u trenutku kad mu je najviše potreban. Telefonom je razgovarao s ruskim predsjednikom prošli tjedan i dao mu potporu. Prisustvovao je i skupu u Caracasu gdje je Putinov veleposlanik dobio goleme ovacije od pripadnika vladajuće socijalističke partije.
- To što rade ruskom narodu je zločin i ekonomski rat, kazao je Maduro na skupu na kojem se zalagao protiv toga da se ruske banke izbaci iz sustava SWIFT i da se uvede zabranu letenja ruskim aviokompanijama.
Ako se takvu pretjeranu retoriku ostavi po strani, sankcije Zapada nametnute Rusiji i uzajamna potpora za potpuni embargo prodaje nafte predstavljaju veliku prijetnju Madurovoj mogućnosti da djeluje kako je dosad djelovao.
Rusija je u ovom trenutku glavni kupac venezuelanske sirove nafte. Prošle godine PDVSA je prodala oko 2,5 milijardi dolara vrijedne sirove nafte Rusiji, kazao je anonimni stručnjak za tu problematiku. To je ekvivalent od oko četvrtine rezervi južnoameričkih zemalja u stranim valutama.
Dok su neke od tih rezervi bile korištene da se isplati državni dug, više od jedne milijarde dolara je vraćeno u Caracas da bi se pomoglo državnoj naftnoj kompaniji PDVSA, čuje se iz izvora bliskih naftnom biznisu.
I dok su njezini računi u SAD-u i Europi zamrznuti, PDVSA također prima uplate za slanje nafte u moskovsku Promsvyazbanku, koja je pod sankcijama zbog povezanosti s ruskom vojskom.
Manje je jasno kako bi američka fleksibilnost mogla ublažiti problem s naftom. Iako posjeduje najveće rezerve nafte na svijetu, proizvodnja nafte u Venezueli je prošle godine pala na najniži nivo u ovom stoljeću.
Iako je proizvodnja krajem 2021. počela rasti, 755.000 barela dnevno koje je Venezuela navodno proizvela u siječnju predstavlja samo mali dio od 10 milijuna barela dnevno koje Rusija proizvede svake godine, zaključuje AP.