LEKTORIRANO
Pakistanska reakcija na iranski napad bila je očekivana, ali to se ne može reći i za odluku Teherana da se izravno uključi u podizanje tenzija, rekao je za Jutarnji list Vlatko Cvrtila, stručnjak za geopolitiku i rektor Sveučilišta VERN‘, nakon međusobnih napada Irana i Pakistana.
Događa se upravo ono od čega se strahovalo nakon napada Hamasa na Izrael i izraelske vojne intervencije u pojasu Gaze, a to je širenje sukoba na zamrznute regionalne konflikte, uz pojavljivanje aktera koji dodatno kompliciraju situaciju.
"Kamo god pogledate, imate oružane sukobe, napade i potencijalne eruptivne točke koje mogu zapaliti širi požar na Bliskom istoku. Upravo se to željelo izbjeći", kaže.
Iran je, podsjetimo, izveo napade na Irak i Siriju, a onda je u utorak raketirao ciljeve u susjednom Pakistanu. U oba je slučaja udare obrazložio osvetom za terorističke napade na vlastitom teritoriju prije nekoliko tjedana.
Meta međusobnih napada, prvo iranskih, na koje je vlastitim udarom na iranski teritorij odgovorio Pakistan, nisu bili službeni vojni objekti. Obje strane navele su da su gađale skupine koje se zalažu za neovisnost povijesne regije Beludžistan, koja se dijelom nalazi na teritoriju Irana, a dijelom u Pakistanu, i predstavlja zajednički problem obiju država.
Iranska odluka o gađanju "terorističkih ciljeva" unutar Pakistana dodatno iznenađuje jer odnosi dviju zemalja trenutačno nisu na najvišim razinama, poručuje Cvrtila.
"Situacija unutar Pakistana dosta je napeta, ta zemlja ima ozbiljnih problema s talibanskim vlastima u Afganistanu, da ne spominjemo njezine odnose s Indijom. Iranski potez otvara mogućnost razvoja novih kriznih točaka", objašnjava Cvrtila i naglašava da je riječ o vrlo ozbiljnim incidentima koji se ne mogu sanirati u kratkom vremenu, a mogu eskalirati.
Koliko je situacija ozbiljna, vidi se i po reakciji Kine koja se ponudila da bude posrednik između dviju država. Kina, objašnjava, ima naftne interese u Iranu, a s Pakistanom dijeli granicu.
Kada je riječ o potencijalnim novim žarištima koja bi se mogla aktivirati u regiji, Cvrtila spominje Tursku i sirijski Kurdistan te podsjeća na najnoviju vijest o jordanskoj intervenciji na jugoistoku Sirije.
Pitanje je svih pitanja, dodaje, kako će Hezbolah reagirati prema Izraelu te koliko je moguće ograničiti problem žilave pobunjeničke skupine hutista, osposobljene za dugotrajno stvaranje problema u Crvenom moru.
Iako ne spadaju na Bliski istok, dio geostrateške cjeline su Azerbajdžan i Armenija koji su daleko od rješavanja svojeg sukoba, napominje naš stručnjak.
"I kratkoročno i dugoročno ova godina bit će zanimljiva s obzirom na sve što se događa na Bliskom istoku. Trebat će jako puno napora da se "duh sukoba vrati u bocu". Na tom području svatko je svakome nešto dužan ili mu želi nešto oteti", kaže.
"U sadašnjoj konstelaciji međunarodnih odnosa i fragmentiranog međunarodnog poretka bude se interesi država i aktiviraju namjere za realizaciju od ranije postojećih interesa. Stvara se vrlo složena međunarodna okolina u kojoj nema međunarodnog autoriteta ili skupine država koje bi djelovale na smirivanje situacije. To je zabrinjavajuće", zaključio je Cvrtila.