Dok naoružava Ukrajinu, Zapad vodi još jednu manje vidljivu operaciju: ‘Trpe najveću štetu još od Hladnog rata!‘

Uhićenje Arthura Ellera 21. siječnja - uglavnom temeljeno na dokazima koje je FBI prikupio tijekom boravka osumnjičenika na Floridi - bila je posljednja operacija u tajnom ratu protiv ruskih obavještajnih službi. Tijekom prošle godine, dok su zapadne vlade pojačavale isporuke oružja Ukrajini i ekonomske sankcije protiv Moskve, američke i europske sigurnosne službe vodile su paralelnu, iako manje vidljivu kampanju za razbijanje ruskih špijunskih mreža. Njemački slučaj, koji je također uključivao uhićenje visokog dužnosnika BND-a, tamošnje vanjske obavještajne službe, uslijedio je nakon skupljanja osumnjičenih ruskih operativaca u Nizozemskoj, Norveškoj, Švedskoj, Austriji, Poljskoj i Sloveniji.

Čak i nakon masovnog protjerivanja više od 400 osumnjičenih ruskih obavještajaca iz moskovskih veleposlanstava diljem kontinenta prošle godine, američki i europski sigurnosni dužnosnici upozoravaju da Rusija zadržava značajne sposobnosti, ali ipak vjeruju da su njezine špijunske agencije tijekom prošle godine pretrpjele veću štetu nego u bilo kojem trenutku od kraja Hladnog rata, ispričali su zapadni obavještajci The Washington Postu.

Rusija je nastojala nadoknaditi svoje gubitke snažnijim oslanjanjem na kibernetičku špijunažu. Moskva je također pokušala iskoristiti granične prijelaze i priljeve izbjeglica kako bi rasporedila nove špijune i popunila svoje oslabljene redove, ali oni su bili bez zaštite kada su se nalazili izvan ruskih veleposlanstava, a nedostajalo im je i iskustvo. Možda i uslijed očaja, Moskva je pokušala poslati špijune koji su protjerani iz jedne europske prijestolnice natrag u drugu, očekujući rupe u koordinaciji diljem kontinentalne šare sigurnosnih službi.

"Nemamo iluzija da će Rusi nastaviti pokušavati obnoviti mreže u Europi", rekao je Postu visoki zapadni sigurnosni dužnosnik koji je, kao i drugi, govorio pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarao o osjetljivim operacijama. Ispričao je da su njegova zemlja i druge podijelile identitete onih koje su protjerali s drugim članicama Europske unije. Od tih ruskih pokušaja ponovnog uključivanja špijuna, nijedan za koji znamo nije bio uspješan.

Ali, njemački slučaj pojačao je zabrinutost jer je pokazao da je čak i usred represije nakon Ukrajine, Moskva dobivala povjerljive podatke iz jedne od najvećih europskih obavještajnih službi, njemačkog BND-a. Berlin je umanjivao štetu u razgovorima sa savezničkim službama, ali optužena krtica imala je pristup vrlo osjetljivim podacima. Mjesec dana prije Ellerova uhićenja u Münchenu, njemačke su vlasti također uhitile Carstena Linkea (52), koji je bio zadužen za jedinicu odgovornu za unutarnju sigurnost BND-a s pristupom osobnim dosjeima zaposlenika agencije. Prethodno je proveo godine radeći u velikoj ustanovi u Bavarskoj odgovornoj za tehničke operacije prikupljanja usmjerene na globalne informacijske mreže.

Njemačka je prodor otkrila uz pomoć savezničke zapadne službe koju su dužnosnici BND-a odbili identificirati. U rujnu je zajednička operacija otkrila da su ruske obavještajne agencije došle u posjed povjerljivih dokumenata BND-a, što je pokrenulo lov na krtice koji se brzo usredotočio na Linkea. Eller je pristao biti podvrgnut ispitivanju od strane agenata FBI-a i priznao da je povezan s BND-om. Pritom su se otkrili zapanjujući podaci poput toga da je nosio povjerljive BND-ove datoteke u Rusiju i vratio se s omotnicama za koje je vjerovao da sadrže velike svote gotovine za Linkea, te da je bio u kontaktu sa službenicima iz FSB-a. Istražitelji su otkrili najmanje četiri uplate koje je Eller donio Linkeu, u ukupnom iznosu od oko 100.000 dolara.

Otkriveni su i ruski državljani, odnosno, špijuni koji su se željeli ubaciti u zapadne institucije. Vlasti u Nizozemskoj prošle su se godine suočile s putnikom koji je pokazao brazilsku putovnicu kad je stigao u zračnu luku Schiphol u Amsterdamu, nakon što je prihvatio mjesto pripravnika na Međunarodnom kaznenom sudu.

U stvarnosti, on je bio ruski vojni časnik po imenu Sergej Čerkasov kojeg je ruska vojno-obavještajna služba GRU, poslala u inozemstvo prije više od desetljeća, a pod lažnim identitetom. Rusija je zanijekala da je Čerkasov špijun, i tražila njegovo izručenje, tvrdeći da je on trgovac drogom.

U listopadu vlasti u Norveškoj uhitile su Mihaila Mikušina, ruskog špijuna koji se predstavljao kao brazilski istraživač usredotočen na pitanja sigurnosti na Arktiku. Na sveučilištu u sjevernoj Norveškoj, dobio je akreditacije koje su mu omogućile pristup europskim stručnjacima i dužnosnicima. Poput Čerkasova, Mikušin je bio ruski "ilegalac" koji je proveo godine u inozemstvu razvijajući razrađenu masku za svoj zadatak GRU-a, otkrili su Norvežani.

Tijekom prošlog mjeseca i Litva je pretrpjela val online operacija usmjerenih na ukrajinske izbjeglice. Kampanja putem e-pošte uključivala je lažne poruke navodno iz ukrajinskog veleposlanstva u kojima se tvrdilo da Litva pomaže u pronalaženju vojno sposobnih muškaraca za slanje natrag u sukob, a sigurnosne službe Litve pripisale su napad neidentificiranom "ruskom cyber akteru".