Maleni grčki otok Gavdos postao je nova krizna točka migrantske rute prema Europi, piše britanski The Guardian. Riječ je o otoku na kojem živi tek 70 ljudi, među kojima su dvije obitelji s djecom, a ostalo su starci u samačkim domaćinstvima. Površina mu iznosi 29 četvornih kilometara, a trenutačno se na njemu nalazi 800 tražitelja azila.
Stanovništvo strahuje da je postao novo omiljeno odredište krijumčara budući da se radi o najjužnijoj točki Europske unije, 180 kilometara udaljene od Tobruka na obali Libije. Infrastruktura nije prilagođena velikom broju ljudi koji bez ičega u pretrpanim brodovima stižu na otok s dva minimarketa i jednom pekarom.
"Na rubu smo pucanja jer ih na Gavdosu nemamo gdje smjestiti", tvrdi glavni i jedini policajac na otoku Efsevios Daskalakis. "To je neviđeno. U samo nekoliko mjeseci u našu luku je pristalo 800 duša. Većinom su to mladići, koji stižu u brodicama nakon dan i pol na moru. U plovilima ih je četiri puta više nego što bi trebalo biti. Često su iscrpljeni od puta", govori Daskalakis.
"Prvo što naprave je poziv jedinstvenom broju za hitne službe, koje onda zovu mene", objasnio je Guardianu policajac.
Početkom godine sve je upućivalo na to da su otok otkrili krijumčari i da će ga odsad koristiti kao odredište za iskrcaj ljudi. Naime, prošle godine u istom razdoblju nije bilo ni jednog dolaska. Međutim, Grčka se suočila s novim jakim pritiskom. Proteklih mjesec dana broj dolazaka ilegalnih imigranata porastao je za 400 posto. U prva tri mjeseca ove godine zabilježen je rast broja dolazaka od 187 posto.
Međutim, otkako je 17. ožujka Europska unija potpisala ugovor s Egiptom o suradnji, primjećuju da je došlo do zatišja. Prije toga je svakog dana pristajao novi brod. "No, tko zna dokad će to trajati", komentira Daskalakis.
Zasad se čini da sporazum s Egiptom funkcionira. Grčka je zajedno s Italijom gurala taj dogovor u sklopu kojeg je vlada u Kairu dobila 7,4 milijarde eura od Europske unije. Nije riječ samo o suradnji u vezi s imigrantskom rutom. Sporazum obuhvaća i pitanja poput Gaze i energije. Obvezuje Kairo na ekonomske reforme.
Organizacije za ljudska prava protivile su se dogovoru s Egiptom, čije je poštovanje ljudskih prava nisko na ljestvici.
Međutim, Atena je inzistirala na tome da je pritisak neizdrživ. Pogotovo je primijećen porast dolazaka Palestinaca i Egipćana. Rat u Gazi pogurao ih je u odluci da napuste zemlju. "Nema sumnje da je Egipat najviše pogođen krizom u Gazi", komentirao je za Voice of America grčki ministar za migracije i azil Dimitris Keridis.
"Gospodarstvo u toj zemlji i prije je bilo pod velikim pritiskom, a priljev Palestinaca i kriza u Gazi nagnali su mnoge Egipćane na masovni bijeg", rekao je Keridis.
Ministar je poručio da je dogovor s Egiptom potreban ne samo zato što će zaustaviti odlazak Egipćana poboljšanjem stanja tamošnje ekonomije nego i radi prevencije novih tragedija, poput prošlogodišnje kada se pokraj Pilosa utopilo više od 500 ljudi. Egipat je već dobio prvu milijardu eura, a ostatak je vezan za ekonomske i druge reforme.
