Prošlo je više od mjesec dana od napada džihadista, koji su se 22. ožujka probili u Crocus City Hall u Moskvi i ubili više od 140 posjetitelja koncerta. Bilo je to upozorenje "jasno kao dan" da se Islamska država (IS) vraća terorističkim napadima u drugim zemljama, a zapadne države boje se da će postati mete, piše The Economist.
Strah je najveći u Francuskoj i Njemačkoj, koje su ovog ljeta domaćini dvaju najvećih svjetskih događaja: Olimpijskih igara i nogometnog prvenstva Euro 2024. Ceremonija duž Seine za otvaranje Olimpijskih igara u Parizu je ograničena kako bi se smanjio rizik, a u izradi je i "plan B".
"Ako mogu u Moskvu, moći će i u Pariz", objašnjava Gilles Kepel, stručnjak za džihadizam. "Moskva bi mogla biti trening za Olimpijske igre."
Zapad diže ruke, no ekstremisti su opet u maršu
Terorizam je tip zločina kojeg privlače veliki svjetski događaji. Svijet je upoznao palestinsku skupinu Black September kada su uzeli devet izraelskih sportaša kao taoce na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. godine. IS voli napadati u velikim, prepunim dvoranama: kazalište Bataclan u Parizu 2015., arena u Manchesteru 2017. i sad Crocus City Hall.
Ovih dana Zapad izgleda odustaje od svog dugog "rata protiv terorizma", nakon što je potrošio mnogo resursa da uništi glavne džihadističke skupine. Ipak, ekstremisti su opet u navali. Ponovno su se pojavili u starim i novim utočištima, a napreduju i u kibernetičkom prostoru. Osim toga, izraelski rat u Gazi gotovo će sigurno radikalizirati novu generaciju džihadista.
‘U ratu ideja, IS je pobijedio al-Qaidu‘
Nakon 11. rujna 2001. Amerika i njeni saveznici svrgnuli su talibane u Afganistanu i istjerali al-Qaedu. Američke snage ubile su vođu al-Qaede, Osamu bin Ladena, u Pakistanu 2011. Zatim je njegov nasljednik, Ayman al-Zawahiri, eliminiran dronom u Kabulu 2022. Al-Qaeda tek treba imenovati novog vođu.
U međuvremenu, IS je formirao "kalifat" na velikim dijelovima Iraka i Sirije 2014. i privukao dobrovoljce iz Europe i drugdje. Njegovo posljednje uporište uništeno je 2019., a IS je izgubio četiri čelnika u posljednjih deset godina. Unatoč tome, džihadisti se nastavljaju boriti. Još uvijek grde Zapad i potiču pobune od Malija do Filipina.
"U ratu ideja, Islamska država je pobijedila al-Qaidu, posebice među mladima", kaže Aaron Zelin iz Washingtonskog instituta. "IS je stvorio kalifat, čak i ako je uništen. Al-Qaida je samo pričala o tome."
Samostalni napadi izazivaju veći strah
Sve to, kako kaže gospodin Kepel, proizvelo je više faza nasilja: napadi u režiji al-Qaide u 2000-tima; napadi koje su omogućile ili potpomogle mreže povezane s IS-om u 2010-ima; i ono što on naziva "ambijentalni džihad" - nasilje bez vođe, samopokrenuto nasilje koje prevladava posljednjih godina.
Bez ruke koja vodi, napadi vukova samotnjaka obično su manje smrtonosni, ali ih je teže otkriti i svejedno mogu biti zastrašujući. U Francuskoj je 2020. učitelju odrubljena glava, a prošle godine drugi je izboden na smrt.
‘Danas, kao i prije 11. rujna, Afganistan izvozi terorizam‘
Danas je džihadistički pokret raspršen i fluidan. Neke su frakcije usredotočene na borbu protiv "bliskog neprijatelja", točnije lokalnih vlasti i preuzimanje kontrole nad teritorijima. Drugi se pak okreću "dalekom neprijatelju", Zapadu.
Danas, kao i prije 11. rujna, Afganistan izvozi terorizam. Kaotično povlačenje predsjednika Joea Bidena 2021., u želji da okonča američke "beskrajne ratove", dovelo je do trenutnog povratka talibana na vlast.
Velika glavobolja za Zapad, ali Rusiju, je "franšiza" Islamske države u Afganistanu, Islamska država-provincija Horasan (ISKP).
Ova organizacija došla je do izražaja tijekom američkog povlačenja iz Kabula, kada je bombaš samoubojica ubio više od 180 ljudi, među njima i 13 američkih vojnika. Za razliku od al-Qaide, ISKP je potisnut od strane talibana, iako ne u potpunosti. Iskorištavao je mreže u susjednim zemljama. Prema brojci gospodina Zelina, ISKP je izvršio ili pokušao izvršiti jedan napad u inozemstvu 2021., u 2022. četiri napada, 12 prošle godine i 15 dosad ove godine.
Amerika pregovara o statusu svojih snaga u Iraku
Među nedavnim metama bile su im i snage Qassema Suleimanija u Iranu, iranskog generala kojeg je ubila Amerika. Napad na Moskvu dokazuje da imaju želju i sposobnost nanijeti štetu dalje, kažu zapadni dužnosnici.
"ISKP udara tamo gdje vidi priliku", tvrdi Hugo Micheron sa sveučilišta Sciences Po u Parizu.
Uzevši u obzir druge geopolitičke složenosti, situacija je još gora. Američke snage u Iraku i Siriji slabo su raspoređene, ali Amerika ponovno pregovara o statusu svojih snaga u Iraku. Američko povlačenje iz Sirije - koje zagovara Donald Trump i o kojem se čini da raspravlja Biden - moglo bi oslabiti kurdske saveznike i rezultirati bijegom tisuća džihadističkih boraca koji su u zarobljeničkim logorima.
U Sahelu su, u međuvremenu, državni udari prisilili francuske snage da napuste Mali, Burkinu Faso i Niger. UN-ove mirovne snage također su se povukle iz Malija; američke trupe će vjerojatno napustiti Niger, a možda i Čad. Umjesto njih angažirana je ruska plaćenička jedinica Wagner. Dvojbeno je mogu li uzvratiti udarac džihadistima.
Nedavno izvješće UN-a upozorava da regionalni ogranci al-Qaide jačaju, prijeteći obalnim državama zapadne Afrike, te bi mogli uspostaviti "utočište terorista".
‘Lavovi islama: Jurite za svojim plijenom, bez obzira jesu li Židovi, kršćani ili njihovi saveznici‘
Ratovi se vode i u digitalnom svijetu. Fizički kalifat možda je nestao, ali virtualni je moćan. Džihadistički sadržaj distribuira se na mnogim jezicima.
Marokanski tražitelj azila 25. travnja ove godine osuđen je za ubojstvo britanskog umirovljenika - njegov motiv navodno je bio taj da je "Izrael ubijao djecu". Nove terorističke skupine "vjerojatno se formiraju dok mi razgovaramo", kaže Christine Abizaid, direktorica američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, glavnog obavještajnog središta o džihadistima. Unatoč svim užasima koje je Hamas priuštio Izraelu 7. listopada, dodala je, čini se da palestinske skupine nisu sklone napadati Zapad.
Potpomognut od strane Hamasa, kojeg prezire, a ipak nesposoban zadati udarac Izraelu, ISKP potiče svoje sljedbenike da napadaju gdje god mogu.
"Lavovi islama: Jurite za svojim plijenom, bez obzira jesu li Židovi, kršćani ili njihovi saveznici," pozvao je ISKP u siječnju. Pa što dalje? Džihadističke zavjere u Europi, uspješne i neuspješne, nestale su s nestajanjem kalifata, prema Petteru Nesseru iz norveškog obrambenog istraživačkog instituta.
Džihadisti možda vrebaju među masom migranata
Međutim, kako se džihadisti ponovno okupljaju, organiziraniji napad mogao bi postati prijetnja. U Europi je Francuska najranjivija, dijelom zbog sukoba između francuskog državnog sekularizma i muslimanske javne religioznosti. Britanija i, sve više, Njemačka, mogle bi biti sljedeće na listi meta. Švedska i Danska izazvale su bijes zbog spaljivanja Kurana koje se dogodilo u tim zemljama. Rusija je meta, dodaje g. Nesser, zbog intervencije u Siriji 2015. i savezništva s Iranom.
Džihadisti su uhićeni diljem Europe, često s vezama s ISKP-om. Grupa djelomično djeluje kroz dijasporu muslimana iz bivših sovjetskih zemalja u središnjoj Aziji i na Kavkazu, što je promjena u odnosu na ranije cikluse terorizma koji su često uključivali ekstremiste sjevernoafričkog i pakistanskog podrijetla.
Neki džihadisti možda vrebaju među masom migranata koji se kreću prema Europi i Americi. U Americi su stotine ljudi s mogućim vezama s terorizmom prešle meksičku i kanadsku granicu od 2022.
Zapad se nadao da će okončati rat protiv terorizma - Ali teroristi još uvijek ratuju
Ako napadnu, dužnosnici se boje da bi džihadisti mogli uvesti tehnologije sa stranih bojišta, poput bespilotnih letjelica koje bacaju streljivo i bombe. Šifrirane komunikacije—u aplikacijama, videoigrama ili metaverzumu—militantima olakšavaju organiziranje. Umjetna inteligencija, možda uključujući deepfake, olakšava proizvodnju i prevođenje propagande.
Zapadne obavještajne agencije stoga imaju zastrašujući zadatak, prateći mozaik džihadista u inozemstvu. Također moraju promatrati krajnje desničarske teroriste, obično samoradikalizirane, koji mrze muslimane i često uče iz džihadističkih priručnika. I moraju nadzirati stariju prijetnju: terorizam sponzoriran od strane radikalnih država poput Irana.
U konačnici, džihadizam odražava duboke probleme šireg Bliskog istoka. Zapad nema snage da ih popravi, a često ih je i pogoršao. Dio odgovora leži u bliskoj obavještajnoj suradnji. Amerika je upozorila Rusiju na prijeteći napad u Moskvi, znak njezine središnje uloge u globalnoj borbi protiv terorizma. Udar na Zawahirija, štoviše, pokazao je američku sposobnost da pogodi teroriste "preko horizonta". Ali sredstva i osoblje preusmjereni su na druge prioritete, kao što je suočavanje s prijetnjom iz Rusije i Kine. Zapad se možda nadao da će okončati rat protiv terorizma. Ali teroristi još uvijek ratuju.