Kolegij Europske komisije u utorak će na sjednici u Strasbourgu raspravljati i o nedavnoj odluci Arbitražnog suda o graničnim sporovima između Hrvatske i Slovenije te, kako je najavljeno iz Komisije, poslati poruku koja će biti “jasnija od onoga što su rekli u petak” kada su samo poručili da će najprije pročitati i proučiti odluku.
Međutim, nitko u Bruxellesu jučer nije htio reći ništa o tome što će Komisija reći. Komisija se našla u dvojbi što reći, a da se to ne shvati kao podržavanje jedne članice EU protiv druge. Slovenija vrši pritisak da ne samo Europska komisija, nego i svi u EU stanu na njezinu stranu i pozovu da se prihvati i implementira odluka Arbitražnog suda kao konačno rješenje spora. Hrvatska pak, koja ne priznaje odluku, očekuje od Komisije da naglasi kako je to bilateralno pitanje te da se shvate razlozi zbog kojih je istupila iz arbitraže.
Burna debata
Prema diplomatskim izvorima raznih država članica, postoje razni interesi i kod tih država. Dok neke žele da se očuva značaj arbitraže kao sredstva međunarodnog prava kojim se rješavaju sporovi, pa stoga i žele da se takve odluke poštuju, ima i onih koji žele da Komisija ostane po strani kada se radi o sporovima između samih država članica. Zbog toga je teško predvidjeti u kojem će smjeru danas ići debata u Europskoj komisiji, a potom i poruka koju će Komisija poslati nakon te rasprave.
U EU najčešće naglašavaju potrebu da se izbjegnu tenzije između dviju država članica, što je posebno važno sada kad je Europskoj uniji bitno očuvati jedinstvo i solidarnost.
- U situaciji u kojoj se suočavamo s Brexitom, s izazovima migracije i borbom protiv terorizma, kad se još uvijek postavlja pitanje opstanka Europske unije, najmanje što nam treba su tenzije na rubu sukoba između dviju država članica - rekao nam je jedan diplomat.
Bez lekcija
EU će svakako pozvati obje članice na dijalog. Svjesni su da obje strane različito misle kada kažu da su spremne na razgovor i dijalog. Hrvatska izražava spremnost na razgovore i dijalog o rješenju spora, a Slovenija smatra da je rješenje postignuto odlukom arbitraže i nudi dijalog, ali samo o implementaciji odluke.
Iz raznih izvora se samo može naslutiti da će Komisija pokušati biti negdje između, da neće otvoreno davati lekcije što trebaju učiniti, ali da će u jednom trenutku ubuduće izraziti i spremnost da im pomogne u pronalaženju rješenja, u svojstvu “pomagača” jer se riječ “posrednik” ne koristi kad je riječ o odnosima dviju država članica.
Povjerenici
Slovenija stalno inzistira kako je nužno da se EU angažira kako bi se Hrvatsku primoralo da prihvati i implementira odluku jer ona nije samo bilateralna s obzirom na to da su Europska komisija i tadašnje rotirajuće Predsjedništvo EU posredovali u postizanju arbitražnog sporazuma. Hrvatska, pak, ustraje u stavu da se Komisija nema što miješati u bilateralna pitanja.
Očekuje se da se i povjerenici iz Hrvatske i Slovenije, Neven Mimica i Violeta Bulc, uključe u današnju raspravu. Iako su prije svega povjerenici članovi Europske komisije, oni su ipak tamo i kao predstavnici svojih država jer ih inače ne bi bilo 28 koliko ima i država članica. Nije neuobičajeno da se u raspravu uključe povjerenici, bez obzira na svoj resor, kako bi iznijeli osjetljivosti “države koje najbolje poznaju”.
Izvješće o odluci Suda predstavit će prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans koji se od početka bavi ovim pitanjem. Njemu će tumačenjem pomoći i Pravna služba Europske komisije. Ipak, očito je da je ovo pitanje sada više političko, nego pravno te će i pravnici svoje tumačenje prilagoditi političkim stavovima samog vrha Europske komisije.
Čak i kada bi Komisija otvoreno pozvala Hrvatsku da prihvati odluku Arbitražnog suda, mnogi europski diplomati sumnjaju da bi taj poziv imao takvu snagu da Hrvatsku primora učiniti nešto što stalno govori da neće.
Piranski zaljev
Ribare policija i dalje zaustavlja na spornoj točki u zaljevu
Ni četvrti dan nakon čitanja odluke Međunarodnog arbitražnog suda u Haagu o granici između Hrvatske i Slovenije, u Piranskom zaljevu nema mira. Kako doznajemo od ribara, i u ponedjeljak kad je jedan ribarski brod izašao na more, na spornu graničnu točku, intervenirale su i slovenska i hrvatska policija. To se događalo i tijekom vikenda jer kada hrvatski ribari dođu na “staru” granicu, slovenska policija upozorava ih da su ušli u slovensko teritorijalno more.
S druge strane, hrvatska policija, i to s četiri patrolna čamca, prati hrvatske ribare na more i omogućava im da spuste mreže, a poslije da dođu po ulov.