Zbog poplave jeftinog ukrajinskog žita samo nekoliko mjeseci prije nacionalnih izbora, na kojima će glasovi ruralnog stanovništva biti ključni, Poljska je u subotu zabranila uvoz žita iz Ukrajine, a slijedila ju je Mađarska.
Ruska invazija poremetila je glavnu izvoznu rutu žita iz Ukrajine za svijet preko Crnog mora, dogovor o ukidanju blokade uz posredovanje UN-a bio je samo djelomično učinkovit, pa je ukrajinska jeftina hrana preplavila susjedne zemlje: Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku, piše Politico. To je dovelo do velikog pada cijena, što ugrožava lokalne poljoprivrednike.
Krhki savez
U subotu je poljski premijer Mateusz Morawiecki, nakon hitne sjednice vlade, rekao da će zabrana uvoza obuhvatiti žitarice i druge poljoprivredne proizvode, pa i one namijenjene drugim zemljama. Zabrana će trajati do lipnja. EU je osudila te poteze: "Trgovinska politika u isključivoj je nadležnosti EU i stoga jednostrane akcije nisu prihvatljive", stoji u priopćenju.
Susjedne zemlje i obližnja Bugarska već su tražile i dobile pomoć EU. Primile su više od 50 milijuna eura iz EU rezerve za poljoprivrednu krizu, a još novca je na putu.
Riječ je o zemljama, osim Mađarske, koje su vrlo glasni saveznici Ukrajine. Ratom pogođenoj Ukrajini je pritom izvoz hrane vrlo važna proračunska stavka. "Zanimljivo je vidjeti da neke od tih zemalja uvijek traže više sankcija, više streljiva itd. Ali, kada njih nešto pogodi, obraćaju se Bruxellesu moleći za financijsku potporu", rekao je za Politico jedan zapadni diplomat.
Briga za glasove
Neke zemlje EU također se protive ograničenjima uvoza ukrajinskog žita iz svojih razloga. Na primjer, Španjolska i Nizozemska su među najvećim uvoznicama ukrajinskog žita koje koriste za svoju stočarsku industriju. I one su pogođene odlukom Varšave jer se zabranjuje i tranzit ukrajinskih žitarica za treće zemlje.
Međutim, vlade srednje i istočne Europe imaju ograničen manevarski prostor, tumači Politico. Poljska i Slovačka ove godine imaju izbore. Bugarska od prošle godine ima privremenu vladu, rumunjsku ministricu poljoprivrede pritišću da podnese ostavku.
A poljoprivrednici su jaka izborna baza. Poljska krajnje desna konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS) pobijedila je na izborima 2019. zahvaljujući većinom glasačima iz ruralnih područja.