Stanje na financijskim tržištima u petak: na većini azijskih burzi cijene dionica su porasle, peti dan zaredom, i primaknule se najvišim razinama u dvije i pol godine. U SAD-u je u četvrtak Wall Street zatvoren rastom indeksa drugi dan zaredom. Na europskim su burzama ujutro cijene dionica porasle. Dakle, ulagači više nego sretni. Razlog za ovaj pozitivni pomak je u promjeni retorike američkog (još uvijek) predsjednika Donalda Trumpa da će uskoro biti postignut dogovor o novom paketu fiskalnih poticaja. Koji su ključni da se nastavi oporavak ekonomije. Osim toga, u četvrtak je objavljeno da je prošloga tjedna broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima iznosio 840 tisuća, nešto manje nego tjedan dana prije, dok je broj nezaposlenih koji primaju pomoć skliznuo s 11,9 na 10,9 milijuna. Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala drugi dan zaredom jer je zbog nade u nove poticajne mjere ojačala sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama.
U Aziji je situacija drukčija, ondje Kina opet vuče svojim gospodarskim rastom. S druge strane, ulagači ignoriraju vijesti o rekordnom rastu oboljelih od koronavirusa u nekim europskim zemljama, kao i najave novih restriktivnih mjera kako bi se suzbilo širenje virusa.
Ali, osim ovih pozitivnih vijesti, sve su oči i dalje uperene u ključni geopolitički i geoekonomski događaj godine: izbor američkog predsjednika. Pred time i neuređeni Brexit, koji će se negativno odraziti i na EU i na Ujedinjenu Kraljevinu (ovu potonju jače) pada ne u drugi, nego u treći plan. Ankete su na strani demokratskog kandidata Joea Bidena na saveznoj razini, ali kad se pogleda stanje u pojedinim državama, odakle se novače elektori koji proglašavaju pobjednika, tada situacija nije tako jednoznačna.
No, financijska tržišta su već definirala svog favorita. Brian Chappatta za Bloomberg navodi kako je došlo do promjene prinosa na američku 30-godišnju obveznicu, što se dogodilo i krajem 2016. godine, pa iz toga izvlači zaključak: burzovni se mešetari klade na pobjedu Joea Bidena. I ne samo to, očekuju da će demokrati osvojiti i cijeli Kongres, Zastupnički dom koji i sada kontroliraju i Senat u kojem republikanci imaju tanku većinu (ali na izbore idu 23 republikanska senatora, dovoljno je da četiri izgube, a demokrati sačuvaju svojih 12).
Financijska bi tržišta htjela demokrate na svim pozicijama jer bi oni sigurno proveli financijske poticaje koji bi pokrenuli američku ekonomiju te možda i vratili Fed (emisijsku banku) natrag u igru - sada je u situaciji da čuva niske kamatne stope.
Jednostavno, Donald Trump je izgubio podršku financijskih giganata. Jest da im je jedno vrijeme donosio zaradu i korist svojim politikama, ali ih je izludio neočekivanošću: prvo kaže nema poticaja, a onda da će se o njima razgovarati. Financije to ne vole, vole predvidivost i boje se “rizika kaosa” kad se približavaju izbori. Trump znači krizu upravljanja, prijeti da neće prihvatiti izborne rezultate što je za tržišta pogubno jer ih dovodi u neizvjesnost, Biden donosi mir, stabilnost i racionalno djelovanje. I to žele.
Financijski div Goldman Sachs u svojoj bilješci navodi da očekuje “plavi val” (plava je boja demokrata) što će Bidenu omogućiti jednostavnu provedbu zakonskih rješenja kao što je to imao Barack Obama 2009. godine (za sve osim za reformu zdravstva koju je u konačnici morao jako razvodniti).
U toj banci očekuju da će Biden odmah nakon inauguracije odobriti novi poticaj u iznosu od 2000 milijardi dolara što kao mjeru snažno zagovara i Jerome Powell, predsjednik Fed-a. On upozorava da je opasnije učiniti “premalo nego previše”. A nedavno je Kristalina Georgieva, predsjednica MMF-a, rekla da su poticaji ključ oporavka koji će biti neugodan, dug i neizvjestan.
Ulagači su zabrinuti jer je Biden najavio porast stope poreza na dobit od 7% (s 21 na 28%), ali Goldman Sachs poručuje: “Pozitivna je strana što ulagači od plavog vala mogu očekivati: "blažu fiskalnu politiku, smanjeni rizik od ponovne eskalacije trgovinskih sukoba i čvršće izglede za globalni rast". Uz to, ne očekuje se da će Biden s povećanjem poreza krenuti odmah po dolasku u Bijelu kuću već se to očekuje 2022. i 2023. godine i to postupno. A do tada bi se kriza trebala ispuhati. Taj su podizali i Bill Clinton i Obama i to nije uzdrmalo ekonomiju ni tržišta. Konačno, sam je Warren Buffett vikao da sve bogate treba jače oporezovati.
Sve je to u izravnoj suprotnosti s Trumpovim izjavama da će “dionička tržišta potonuti ako Biden pobjedi”. I što je posebno interesantno, procesi na tržištima su se počeli okretati prema demokratima nakon debate u kojoj se američki predsjednik ozbiljno osramotio. A kad je riječ o pitanju nepriznavanja izbornih rezultata, većina ulagača je u potpunosti pripravna na znatno veću razinu kolebljivosti oko izbornog dana, što potvrđuje indeks kolebljivosti CBOE. I na kraju ostaje samo jedna stvar: da američki birači poslušaju poruke s tržišta.