Američki predsjednik Joe Biden izjavio je tijekom vikenda da Sjedinjene Države ne podržavaju neovisnost Tajvana nakon što je na tajvanskim izborima vladajuća stranka odnijela treću uzastopnu izbornu pobjedu.
Bidenova izjava u neugodnu poziciju dovodi pobjednika tajvanskih predsjedničkih izbora, Lai Ching-te-a, koji se protivi kineskim ambicijama preuzimanja Tajvana. Iako Bidenova izjava nije iznenađenje za diplomatsku zajednicu, ona odudara od atmosfere koju je kreirala Bijela kuća, njezina diplomacija i obavještajne agencije, a u kojoj se doimalo kako Sjedinjene Države procjenjuju da im Kina postaje globalni strateški problem te su spremni učiniti sve da obrane Tajvan u slučaju kineske invazije.
Drugim riječima, kad je to Bidenu odgovaralo emitirao je poruke da će vojno zaštiti Tajvan, ali je sada ipak radije smirivao kineske vlasti, koje nisu skrivale bijes jer na tajvanskim izborima nije prošla opcija koja je prihvatljiva za Komunističku partiju Kine. Samo naoko suptilna promjena pozicije Bijele kuće dovodi pobjednika tajvanskih izbora u situaciju da mora pregovarati s kineskim vlastima bez direktne vojne podrške Sjedinjenih država u slučaju kineske invazije.
Tajvan bi se mogao naći u sličnoj situaciji kao Ukrajina; ako ih Kinezi napadanu, dobit će vojnu i financijsku pomoć Sjedinjenih Država, ali američka vojska i mornarica unatoč verbalnoj političkoj podršci neće intervenirati. Prije invazije Rusije na Ukrajinu Sjedine države gurale su Kijev prema članstvu u Nato savezu, ali je fokus Zapada nakon Putinovog napada sveden na političku, financijsku i vojnu pomoć, bez direktnog uplitanja u najkrvaviji sukob od 2. svjetskog rata.
Ne tako davno, u rujnu 2022. godine, Joe Biden javno je na pitanje novinara odgovorio da će Sjedinjene Države vojno braniti Tajvan u slučaju kineske invazije. Eksplicitno je poručio kako se nakon napada Kine na Tajvan Sjedinjene Države ne bi pozicionirale kao u Ukrajini, nego bi američke žene i muškarci doista branili Tajvan. Direktna vojna pomoć Sjedinjenih Država Tajvanu nuđena je tijekom posjeta nekadašnje liderice Demokrata u Kongresu, Nancy Pelosi. Ona je u kolovozu 2022. inzistirala na posjetu Tajvanu unatoč kineskim upozorenjima da to smatraju najgorim mogućim incidentnom. Tada je Pelosi pričala kako američki lideri nikada neće popustiti autokratima. Podsjetila je kako je prije četiri i pol desetljeća američki Kongres donio zakon koji nalaže američku vojnu pomoć u slučaju napada na Tajvan, iako to nije bilo precizno tumačenje starog akta.
Biden je zapravo u više navrata najavljivao rat s Kinom, ukoliko napadnu Tajvan. U intervjuu 2021. je, primjerice, također rekao da će Sjedinjene države učiniti sve što je potrebno da obrane državu-otok, Tajvan. Međutim, Joe Biden bio je senator kada je 1979. osobno glasao za akt u kojem se Sjedinjene države obvezuju na pomoć Tajvanu da se brani od napada, ali ne i na vojnu intervenciju. Nejasno je zašto je 2021. Biden ipak najavljivao obvezu vojne intervencije Sjedinjenih Država "u slučaju nezabilježenog napada", da bi nakon zadnjih izbora poručio kako Sjedinjene Države ne podržavaju neovisnost Tajvana, što je, uostalom, i bila višedesetljetna službena politika Sjedinjenih Država.