Slovenski Državni zbor danas bi na izvanrednoj sjednici trebao glasati o povjerenju vladi Janeza Janše, što je pokrenula Pozitivna Slovenija. Ta je stranka istodobno predložila i novu mandatarku, Alenku Bratušek, koju podržavaju i Socijalni demokrati, Građanska lista i Desus, no još nije jasno hoće li uistinu uspjeti i formirati vladu. O tome kako bi se stvari mogle razvijati i s kakvim posljedicama, za Jutarnji list govori profesor socijalne filozofije s ljubljanskog Filozofskog fakulteta Igor Pribac.
Hoće li danas proći glasanje o nepovjerenju vladi?
- Mislim da bi bilo veliko iznenađenje i sramota za sve one koji su nekako u taj projekt ušli ako se to ne bi dogodilo. Držim to gotovom stvari, čak mislim da bi i Slovenska pučka stranka (SLS), ako želi biti koherentna sama sa sobom, trebala glasati za nepovjerenje. Jer, ako je izvještaj Komisije za sprečavanje korupcije bio razlog da ta stranka istupi iz vladajuće koalicije, onda bi taj isti izvještaj trebao biti dobar razlog da pokuša učiniti sve što može da Janez Janša više ne bude tako utjecajna javna ličnost u Sloveniji kao što jest.
Mislite li da će Slovenija nakon toga uistinu dobiti novu vladu pod vodstvom Alenke Bratušek?
- Mogućnost da se to dogodi veća je nego da se to ne dogodi. Pozitivna Slovenija, Građanska lista i Desus imaju dosta jake razloge za sklapanje te koalicije, ali mislim da je tu malo više problematičan status Socijalnih demokrata. Prema anketama, oni stoje jako dobro, čak su prva stranka i u nekim izborima u vrlo bliskoj budućnosti mogu se nadati i pobjedi. Kod njih, stoga, sigurno postoji taj mamac izbora. Ali, ako otvoreno kažu da žele prijevremene izbore, onda bi se našli u blizini stranke Janeza Janše, a to njihovi birači ne bi gledali s naklonošću.
Vladar desnice
Kako to mislite da bi se našli blizu?
- Jer su to jedine dvije jake stranke koje imaju jaku bazu i tradiciju na terenu i zapravo se nagovješta neki rezultat u kojemu bi njih dvije bile velike pobjednice tih izbora. A to nije scenarij koji bi biračko tijelo Socijalnih demokrata htjelo vidjeti.
Mislite li da bi Janšina stranka mogla dobro proći, unatoč tome što je vlada iznimno nepopularna?
- Ako vlada ima potporu od 15 posto, to u velikom dijelu otpada baš na tu stranku. Stranka Janeza Janše ima jaku jezgru ljudi koji su ustrajni u svom stranačkom izboru. Jedan dio jest izgubio povjerenje u tog čovjeka, ali mislim da su i napadi na Janeza Janšu dodatno utvrdili vjeru dijela ljudi koji glasaju za tu stranku. Zato mislim da Janša neće baš puno izgubiti. Jer, koji su njegovi suparnici na desnici? Dvije, tri male grupacije koje su na rubu ispadanja iz parlamenta. Slovenska pučka stranka upravo će promijeniti svog lidera i pitanje je hoće li time što dobiti. Ja mislim da neće jer čovjek koji odlazi, Radovan Žerjav, zapravo je bio jak simbol te stranke, čovjek čija je riječ u slovenskom političkom prostoru nešto vrijedila. Nova Slovenija, pak, nije uspjela bilo kakvim jakim potezom razlučiti svoj identitet od identiteta Janšine stranke. Treća stranka je Virantova, koja ima veći potencijal od ove dvije, no nakon izvješća Komisije i reakcije te stranke na tu Komisiju, ona je objekt jake retoričke paljbe ljudi iz Janšina SDS-a. Moglo bi se dogoditi da ta stranka nešto i dobije u odnosu na prethodne izbore, a moglo bi se dogoditi i da ne prijeđe prag.
No, postoji i prizemno-egoističan razlog za sklapanje koalicije. Parlamentarni zastupnici svaki za sebe imaju jak razlog da se ta vlada oformi jer se time njima produljuje mandat i dobro plaćeno radno mjesto koje nije sigurno ako dođe do izbora. Razlog je i niska potpora Janezu Janši. Ako pogledate želju naroda, vidite da od politike traži da se ta vlada, taj čovjek koji je narušio unutarnji mir, smijeni.
Sukob oko štednje
Što će nova vlada značiti za Sloveniju?
- Ako te četiri stranke postignu dogovor, jako je bitno kako će taj dogovor izgledati. Već se razmišlja o planu prema kojemu bi vlada nakon godinu dana opet tražila povjerenje u parlamentu i ako bi ga dobila, možda bi produljila još neko vrijeme. Razmišlja se o nekoj vladi koja bi imala vremenski i predmetno određeni mandat. Što se predmeta tiče, tu bi trebale biti samo one stvari koje su krajnje značajne i nekonfliktne između tih stranaka. Ako temelj bude na tome da se prekine kadroviranje sadašnje vlade, koja nekompetentne stranačke ljude bezobrazno stavlja na sve moguće položaje, ako će se raditi na tome da se prekine smjer jake štednje, koja je u Sloveniji provođena možda i rigoroznije nego što se uopće tražilo od nas te je uvelike bila samo paravan kako bi vladajuća koalicija mogla provesti kadrovske promjene i premještati društvenu moć, to bi već značilo da Slovenija psihološki može krenuti naprijed.
No, da bi se stvarno mogla pokrenuti, trebalo bi nešto poduzeti i na području financijske krize. I tu dolazimo do čvora koji bi mogao biti problem za stvaranje koalicije. Naime, Građanska lista dosad je bila kreator politike Janeza Janše s ministrom financija Janezom Šušteršičem, a zbog toga što obje velike stranke koje ulaze u tu koaliciju, Pozitivna Slovenija i Socijalni demokrati, nagovještavaju promjene tih pokrenutih projekata, ministar financija javno je rekao da Građanska lista ne bi smjela ući u tu koaliciju.
Problem Janković
Što zapravo za Sloveniju znači to da bi vlada uistinu mogla pasti na temelju izvješća Komisije, da je to izvješće imalo tako ozbiljne posljedice?
- Taj izvještaj, koji je, naravno, imao takav utjecaj jer je udario i po lijevoj i po desnoj strani, ipak je probudio svijest o tome da nekim stvarima treba reći - dosta.
Mi smo, doduše, propustili nekoliko takvih signala. Najjači znak za zaustavljanje prešli smo kad smo kao normalnu uzeli činjenicu da smo dobili premijera koji je, kada je stupio na dužnost, bio na sudu zbog krupne optužbe. Kad smo to jednom prihvatili kao nešto što ne vrijedi komentirati, što ne može biti razlog za to da on ne bude izabran na tu funkciju, morali smo isto tako prihvatiti i neke manje stvari koje su se naknadno dogodile, a primjer su svi ti zastupnici za koje se ispostavilo da nisu imali stupanj obrazovanja kao što su tvrdili, za koje se ispostavilo da su plagijatori. Ali zašto bi oni odstupili kad je premijer rekao da nitko ne mora odstupiti s političke funkcije dok mu pravosuđe nije punomoćno presudilo da je kriv?
Time smo prihvatili standard koji je imao važne posljedice na cjelokupni društveni život. No, taj je standard ipak popravljen ovim izvješćem i nakon toga se počinje uvažavati oštrije etičke standarde.
No, u slučaju Zorana Jankovića to nije tako. On je spreman otići s čela stranke, ali ne i dati ostavku kao gradonačelnik Ljubljane.
- Istina, izvještaj nije napao Jankovića kao predsjednika stranke, nego Jankovića kao nositelja javne funkcije, tj. kao gradonačelnika Ljubljane.
Time što je sada uvjetno napustio mjesto predsjednika stranke i to vezao na sklopljen ugovor o novoj koaliciji, ustvari je oslobodio stranku tereta koji nosi on kao gradonačelnik. Time je stranku učinio dovoljno čistom da oni koji su okrenuli leđa Janši zbog etičkih razloga, mogu imati čistu savjest kada sklope ugovor sa strankom čiji je član, ali samo član, Zoran Janković. No, na kraju krajeva, problem još postoji za Jankovića.