Kineske tvrtke gradit će novu termoelektranu na ugljen, instalirane snage 350 megavata, kod mjesta Gacko u istočnoj Hercegovini, a ugovor o tome potpisan je u utorak u Banjoj Luci između kineskih investitora i predstavnika vlade Republike Srpske.
U provedbi ugovora o strateškoj suradnji te o uspostavi zajedničke tvrtke koja će graditi termoelektranu s kineske strane sudjeluju energetski koncerni China Africa Investment Development Corporation (CADIC) ) i China Machinery Energy Corporation (CMEC).
Kineski partneri u cijelosti financiraju ovaj projekt, a zauzvrat preuzimaju 51 posto udjela u upravljačkoj strukturi nove termoelektrane i pratećih pogona. Novo postrojenje, čija bi gradnja trebala početi iduće godine, trebalo bi u cijelosti zamijeniti postojeću termoelektranu na ugljen, izgrađenu 80-ih godina prošlog stoljeća.
Kineski investitori ranije su izgradili i termoelektranu na ugljen u mjestu Stanari kod Doboja, koja je u pogon puštena u rujnu 2016. Sve proizvodne kapacitete te elektrane koristi srpsko-britanska korporacija Energy Finance Team (EFT), Vuka Hamovića, s dugoričnim pravima na prodaju cjelokupne proizvodnje električne energije iz Stanara na inozemnom tržištu.
Unatoč načelnoj orijentaciji za povećanje kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, sukladno smjernicama Europske unije, u BiH se u to ulaže vrlo malo, a najveće investicije po pravilu su planirane za "prljave" kapacitete poput termoelektrana na ugljen.
Prema podacima Energetske zajednice jugoistočne Europe, trenutačno je ukupni instalirani električni kapacitet proizvodnih objekata u BiH 4,352 GW, od čega u većim hidroelektranama 2.083,50 MW, a u termoelektranama 2.065 MW. Instalirani kapacitet malih hidroelektrana, vjetro, solarnih i elektrana na biomasu je 112,15 MW, dok je 91,23 MW instalirano u industrijskim elektranama.
Procjena je kako su potencijali hidroenergije iskorišteni tek 40 posto. Kapaciteti koji bi se mogli iskoristiti procijenjeni su na nekoliko GW, što znači kako bi, sa sadašnjih oko 2,2 GW instaliranih kapaciteta u hidropotencijale, BiH mogla povećati na najmanje 3 GW, uz uvažavanje ekonomski opravdanih i okolišno prihvatljivih kriterija.