MOSKVA - Prije šest godina, 2009., kad je oko 20 posto mobitela prodanih u SAD-u proizvodio BlackBerry, a Instragram i Snapchat nisu bili ni blizu pokretanja, tadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev sanjario je o ambicioznoj preobrazbi Rusije u tehnološki inkubator svjetske razine, piše Foreign Policy. Bio je to plan za modernizaciju koji je tadašnjoj krizom nagriženoj Rusiji - s padom BDP-a od 7,9 posto, rekordnom nezaposlenošću od 9,4 posto te ovisnošću izvoza o prirodnim resursima - trebao pomoći da doživi tehnološku renesansu.
‘Go Russia!’
Plan sveobuhvatne reforme bio je opisan u 4000 riječi dugom dokumentu “Go Russia!” (Idemo, Rusija!). No, pažnju domaćih i inozemnih analitičara najviše je privukao dio strateškog dokumenta o informacijskoj tehnologiju, a u kojem je Medvedev predložio niz mjera za stimuliranje IT inovacija - od e-vladavine do edukacijskih programa i razvoja nacionalne mreže superkompjutora. Šlag na torti te agende bio je, kako je najavio nekoliko mjeseci kasnije, četiri milijarde dolara vrijedan inovacijski centar Skolkovo kod Moskve. Ta ruska Silicijska dolina do 2020. postat će dom za čak 50.000 istraživača i tehnoloških stručnjaka, sanjario je Medvedev, i služiti kao inkubator ruske start-up zajednice, dajući zainteresiranima kredite, edukaciju i uredske prostore.
- Naša je zemlja uvijek imala obilje inovativnih, progresivnih i talentiranih ljudi. Oni su stup koji drži svijet inovacija i trebamo učiniti sve da ti stručnjaci žele raditi u svojoj zemlji - rekao je Medvedev iste godine dva mjeseca nakon objave “Go Russia!” Program je dočekan sa skepsom, Economist ga je ocijenio “nevjerojatnim”, no “Go Russia!” je imala dobar start. Medvedev se dao na put, ispregovarao je partnerstvo Skolkova i MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) te osigurao podršku američke Silicijske doline i 100 mlrd. USD vrijednu investiciju Cisca. Start-upovi su se počeli rojiti u Skolkovu; od 332 tvrtke u 2011. do 793 iduće godine, a više od 1000 u 2013. Strani kapital se slijevao u Rusiju, a najveća ruska tražilica, Yandex, inicijalnim izlaskom na burzu zaradila je 1,3 milijarde dolara.
No danas više nema uzbuđenja. Nestali su, piše Foreign Policy, politička volja, financijski kapaciteti, a i sam Medvedev, koji se izgubio u Putinovoj sjeni. Antikorupcijski istražitelji poharali su Skolkovo u travnju 2013. nakon optužbi za financijske malverzacije. Vlasti su negirale političke motive istrage, a Skolkovo su maknuli s liste prioriteta. Inkubator sad mora rezati troškove za 20 do 40 posto.
Odljev mozgova
Raspoloženje je sumorno i među poduzetnicima. Oni koji su prije namjeravali živjeti ruski san, sada traže izlaz.
- Znam pet ili osam kompanija koje ili odlaze ili su već otišle. Ako otvore granice i daju vize ljudima, svi će otići - rekao je za Foreign Policy Anton Gladkoborodov, suosnivač Couba, platforme za dijeljenje videosadržaja. Slaže se i Nina Zavrieva, suosnivačica još jednog moskovskog start-upa, Channelkita, servisa sličnog Pinterestu: - Mnogi osnivači start-upova preselili su se u SAD, u New York ili San Francisco, čak i u Irsku. Ljudi aktivno traže prilike izvan Rusije.
I Gladkoborodov i Zavrieva pripremaju vlastitu izlaznu strategiju. Coub već ima ured u New Yorku, a Channelkit želi biti u SAD krajem godine. Odljev dokazuje i statistika. U prvih osam mjeseci 2014. Rusiju je napustilo više državljana nego ijedne godine od 1999., tj. prije nego što je Putin prvi put kročio u Kremlj.
Aplikacija Luka
Službena brojka od 203.659 ljudi veća je za čak 80.000 u odnosu na lani, onih koji apliciraju za američku zelenu kartu dvaput je više, a društvene mreže su zakrčene grupama pod nazivom “Vrijeme za odlazak?” Epidemija se prelila i na tehnološki sektor. Luka, aplikacija za otkrivanje restorana, primljena je u kalifornijski start-up inkubator Y Combinator. Hopes&Fears, lifestyle stranica osnovana u Rusiji, otvorila je podružnicu u New Yorku. I Meduza je preselila tim u Rigu, a Game Insight je 2014. otišao u Vilnius.
Sve ukazuje na pomak političkog raspoloženja. Medvedev se portretirao kao “tehnološki štreber”. Zahvaljujući njemu, Kremlj je dobio Twitter račun, a bio je veseo kao malo dijete kad je 2012. pozirao s Markom Zuckerbergom. No najvažnije je, naglašava Foreign Policy, što je Medvedev razumio klimu tehnološke inovacije. Isticao je potrebu stvaranja financijskih i zakonskih mogućnosti za IT sektor, demokratske slobode i razmjenu ideja . Obećao je povećati političke slobode u ime reforme “čak i ako se vladajućoj klasi to ne sviđa”.
Zapelo na reformi
- Mislim da je bio ozbiljniji nego što se tada smatralo. Radio je više nego što su mu priznavali, ali to nije bilo dovoljno da prevlada ruske strukturalne probleme - tvrdi Zach Witlin, stručnjak za Rusiju u konzultantskoj tvrtki Eurasia Group.
Medvedevljev je pristup, smatra Witlin, bio konvencionalan: vladin megaprojekt koji se oslanjao na podršku istog onog sustava koji je pokušavao reformirati. - Dokazalo se da je Medvedev u nemogućnosti da izbjegne gravitaciju, strukturu u kojoj je vladao - smatra Witlin.
Putin s druge strane pritišće slobodu interneta. Lani je donesen zakon da se svi internetski podaci ruskih korisnika pohranjuju na serverima na teritoriju Rusije, što omogućava Kremlju kontrolu. Blogeri s više od 3000 posjetitelja dnevno moraju se registrirati kod državnog regulatora za medije, a velike platforme poput GitHuba i Vimea blokirane su ponekad s izgovorom raspačavanja “ekstremističkog i terorističkog materijala”.
- Mijenjaju se osjećaj i percepcija smjera ruskog IT sektora. Ako to usporedite s 2009., postat će mnogo napetije mjesto - ističe Witlin.
Ustrajni unatoč svemu tvrde da su investicije gotovo presušile nakon ekonomski turbulentne 2014. godine. Zbog srozavanje ruskog gospodarstva i problema s vrijednošću rublja investitori su oprezni.
Suspendirali posao
U Luksemburgu bazirani Mangrove Capital Partners, investitor u Oktogo, stranicu za rezervaciju putovanja, te servis KupiVIp, zaustavili su većinu operacija u Rusiji u listopadu 2014. Američki fondovi Tiger Global Management i Bessemer Venture Partners smanjili su prisutnost. Bill Browder, direktor Hermitage Capital Managementa i jedan od najvećih stranih investitora u Rusiju u 1990-ima i 2000-ima, a sada žestoki kritičar Kremlja - vjeruje da su za to krivi upravo intervencija države u internetsku industriju te vladavinu prava.
- Za početak, potrebna je osoba koja će riskirati da posveti ljudski kapital tehnologiji. No ono što Rusiju čini toliko neodrživom jest to što, ako imate uspješan pothvat, postoji rizik da će vam netko sve oduzeti - tvrdi Browder. Druge investitore, pak, brine geopolitička nestabilnost.
- Rusija je veliko tržište, postoje bogati potrošači i kvalificirana radna snaga. No svi američki investitori koji su podupirali ruske tvrtke, Tiger Global, Bessemer, uplašili su se zbog sukoba u Ukrajini - tvrdi investitor Fabrice Grinda u čijem su investicijskom portfelju bili i ruski start-upovi Wikimart i Oktogo. I on se povlači - na ruske mu je tvrtke nekad otpadalo deset posto portfelja, a lani 2,5 posto.
- Nakon ruske aneksije Krima došlo je do primjetnog zahlađenja. Mislim da će zima prekogranične aktivnosti u investicijskom high tech prostoru između SAD-a i Rusije trajati dugo, i to mi slama srce - kaže Bill Reichert, direktor Garage Technology Ventures iz američke Silicijske doline nedad savjetnik u Skolkovu. Kratkoročno, zaključuje Foreign Policy, ruski tehnološki sektor pronaći će način da se razvija. Neki pad vrijednosti rublja vide kao priliku, no dugoročne prognoze su tmurne.
- Život u Rusiji postao je teži. Ljudi ne vjeruju da to mogu promijeni. Poduzetnici gledaju naprijed, a ruska je budućnost mračna - kaže Edward Shenderovich, osnivač tvrtke Kite Ventures koji je 1990. emigrirao u SAD. - Ako ne odete iz Rusije odmah, ludi ste - dodaje.
Začetnik ideje bio je ruski oligarh Vekselberg
Idejni začetnik Skolkova je Viktor Vekselberg (57), jedan od najbogatijih ruskih oligarha. Forbes je ove godine njegovo bogatstvo procijenio na 14,4 milijarde dolara, što ga svrstava na četvrtu poziciju među najbogatijim Rusima. Vlasnik je tvrtke Renova koja djeluje u više desetaka država i ima ukupno 100 tisuća zaposlenih. Vekselberg je blizak premijeru Dmitriju Medvedevu. Viktor Vekselberg je u neku ruku i “hrvatski” oligarh jer u Dubrovniku posjeduje vilu, a preko tvrtke Vila Larus vlasnik je dubrovačkog hotela Belvedere.
Poznat je i kao veliki kolekcionar umjetnina pa je tako otkupio Fabergéova uskrsna jaja koje su svojedobno boljševičke vlasti prodale na Zapad kada su ostale bez sredstava za novu državu. Izložbu je postavio i u Dubrovniku.