Francuski parlament ovog je utorka, s 349 glasova "za" te 186 glasova "protiv", i formalno usvojio Macronov prijedlog Zakona o migrantima, čime je predsjednik osigurao još jednu (Pirovu) pobjedu.
U pokušaju da suzi politički prostor svojoj glavnoj oponentici Marine Le Pen, kojoj zahvaljujući antimigrantskoj retorici posljednjih mjeseci rapidno raste rejting, francuski je predsjednik uvrstio kontroverzne točke iz programa njezine stranke Nacionalno okupljanje u svoj zakonski prijedlog, što je rezultiralo time da je inicijativa usvojena zahvaljujući podršci konzervativaca, radikalne desnice i tek nekolicine zastupnika iz redova Macronove vladajuće koalicije.
Dio njegovih zastupnika, točnije njih 37, kao i 22 koalicijska partnera, odlučili su se oglušiti na upute državnog vodstva te su tijekom glasanja ili ostali suzdržani ili su se pridružili ljevici koja je glasala protiv.
Začepili su nos
Tim je potezom francuski predsjednik izdao glavno obećanje koje je svojim sunarodnjacima dao tijekom izborne kampanje; da glasanjem za njega biraju umjerenu, proeuropsku Francusku, zato što "on nikada neće dozvoliti da njegova zemlja otklizi udesno".
Također, ovim je glasanjem došlo do opasnog fragmentiranja vladajuće koalicije koja bi mogla poljuljati stabilnost izvršne vlasti. Upravo se zato u kuloarima Elizejske palače sve glasnije nagađa da bi se Macron uskoro mogao odlučiti na kadrovsku "rošadu" kojom bi "osvježio" postavu svojih najbližih suradnika. Portal Politico piše da se razmatra i smjena premijerke Élisabeth Borne.
Francuski predsjednik od lipnja 2022. nema parlamentarnu većinu, zbog čega sve teže gura zakonske prijedloge i pristaje na kompromise s opozicijom.
Koliko mu je na ovaj korak bilo teško pristati, AFP-u su opisali i dobro upućeni izvori iz njegova najužeg kruga. Oni tvrde da je predsjednik, kada je spoznao da zakonska inicijativa ima podršku cijele (radikalne) desnice, ali tek dijela njegove vladajuće koalicije, ozbiljno razmotrio i opciju da prijedlog vrati na još jedno čitanje u parlament.
No, onda su mu savjetnici istaknuli kako bi takav potez politički oponenti mogli protumačiti kao "bijelu zastavu", čime bi se propast cijelog prijedloga dodatno zacementirala. Ukratko, nije imao druge nego začepiti nos i prihvatiti podršku Marine Le Pen.
- Ovo je ogromna ideološka pobjeda našega pokreta, no riječ je o malom koraku u pravom smjeru. Čeka nas još mnogo posla - poručila je vidljivo zadovoljna Marine Le Pen na konferenciji za novinare koja se održala u parlamentu nakon glasanja.
"Odurna pobjeda daje naslutiti kako se stvara nova osovina političke suradnje", zaključio je radikalno lijevi političar Jean-Luc Mélenchon na društvenim mrežama.
Macronov tek usvojeni zakon drastično pooštrava kriterije za traženje azila u Francuskoj, a kvalificiranim radnicima za deficitarna radna mjesta osigurava tek jednogodišnje boravišne dozvole. Možda i najsporniji dio odnosi se na stavku da će socijalne povlastice poput naknada ili smještaja od sada biti dostupne samo onim strancima koji u Francuskoj žive dulje od pet godina tj. 30 mjeseci za one koji su uspješno pronašli posao.
Novi, oštriji plan
Upravo te stavke već godinama stoje u programu stranke Marine Le Pen Nacionalno okupljanje.
Međutim, Macron nije prvi političar proeuropskog umjerenog centra koji je iz pragmatične nužde bio primoran drastično zaoštriti migrantsku politiku.
Osim SAD-a, u kojem Bijela kuća Joea Bidena već tjednima s radikalnom frakcijom Republikanske stranke pregovara o uvjetima pooštravanja kriterija za traženje azila na južnoj granici s Meksikom (u zamjenu za novi paket pomoći Ukrajini), na isti su se korak u posljednjih godinu dana odlučile i druge europske zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Švedske. U Italiji je nova premijerka Giorgia Meloni još u rujnu najavila novi, oštriji plan prema migrantima.
Bijeli je dim ove srijede pušten i iz Bruxellesa. Maratonski pregovori institucija EU rezultirali su dugoočekivanim sporazumom o novoj, također oštrijoj politici Unije prema migrantima. Do kompromisa je došlo nakon godina neuspjelih pokušaja pronalaska ravnoteže između odgovornosti i humanosti.
U sklopu novog sporazuma, koji još treba dobiti formalni blagoslov kako Parlamenta tako i Vijeća, države EU na jugu moći će prema tražiteljima azila primijeniti strože kriterije te će imati šire ovlasti pri deportaciji onih čiji su zahtjevi bili odbijeni. Članice koje se nalaze u središtu kontinenta imat će, pak, dvije opcije; prihvatiti određenu kvotu migranata ili platiti dogovoreni iznos u zajednički fond EU u zamjenu da to odbiju učiniti.
Glavni motiv
- Pitanje migracija bilo je glavni motiv zbog kojeg su birači izašli na europarlamentarne izbore 2019. Upravo zato današnji kompromis smatram velikim uspjehom proeuropskog konstruktivnog centra uoči predstojeće izborne godine - objasnila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, aludirajući pritom da se dotičnim sporazumom, koji ljevica kritizira kao nedovoljno human, radikalnoj desnici uoči početka predizborne kampanje iz ruku izbio glavni adut.