Uživate u sendviču sa slaninom, nekoliko kriški chorizo salame i krigli piva? Ovo biste trebali izbaciti sa jelovnika ako želite smanjiti rizik od raka, savjetuju britanski stručnjaci za rak i dijetetičari, te dodaju da kemikalije dodane mesu, kao i alkohol, te prekomjerna konzumacija šećera i masti mogu povećati rizik od raka crijeva, dojke i jetre. Istina je, sve vrste raka nije moguće izbjeći, ali izbacivanjem određenih namirnica iz prehrane rizik obolijevanja od malignih bolesti može se znatno smanjiti. Što bismo dakle, trebali prestati jesti?
Stručnjaci savjetuju da iz prehrane izbacimo, ili konzumaciju svedemo na najmanju moguću mjeru - prerađeno meso, crveno meso, slatku i prženu hranu te alkohol. Stručnjaci su toliko sigurni da prerađeno meso uzrokuje rak da ga je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala kao ‘kancerogen prve klase‘, u istom rangu kao pušenje i alkohol.
Kako preporuke britanskih liječnika komentira prof. dr. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica sa Odjela za internu medicinu, Jedinica za kliničku prehranu KBC Zagreb
- Britanski stručnjaci u pravilu navode sve ključne elemente povezanosti hrane i malignih bolesti. Naime, utvrđeno je da se u razvijenim zemljama otprilike 30 do 40 posto ukupno dijagnosticiranih karcinoma u muškaraca te čak do 60 posto u žena može povezati s različitim prehrambenim čimbenicima, što prehranu stavlja na visoko drugo mjesto preventabilnih uzroka ovih opasnih bolesti, odmah nakon pušenja. Također je utvrđeno da su otprilike 1/5 do 1/3 najčešćih oblika karcinoma, posebno karcinoma dojke, kolona, endometrija bubrega i jednjaka, posljedica neadekvatne tjelesne mase i nedostatka tjelesne aktivnosti.
- Koji su još čimbenici koji povećavaju rizik oboljevanja od malignih bolesti?
- Prehrambeni čimbenici za koje postoje snažni dokazi da povećavaju rizik za razvoj karcinoma jesu i pretilost, prekomjeran unos alkohola, aflatoksina i drugih toksina te procesiranih namirnica bogatih solju. Čimbenici koji vjerojatno povećavaju rizik uključuju prekomjeran unos mesnih prerađevina, ultraprocesiranih namirnica i soli te konzumacija prevruće hrane i napitaka. Mogući su zaštitni čimbenici konzumacija voća i povrća te redovita tjelesna aktivnost, ističe Vranešić Bender, te podsjeća na ulogu prehrane u etiologiji nekih oblika karcinoma.
- Dokazi o utjecaju prehrane na rizik od razvoja karcinogenih bolesti prikupljeni su na temelju brojnih, različito dizajniranih istraživanja. Primjerice vrlo važne hipoteze postavljene su na osnovi promatranja veza između konzumacije hrane i incidencije karcinoma u različitim regijama, kao i na osnovi promatranja promjena u stopi pobola od karcinoma među populacijom nakon migracije iz jedne regije u drugu. Snažne dokaze o utjecaju prehrane na razvoj različitih oblika karcinoma iznjedrila su istraživanja u kojima su se uspoređivale prehrambene navike oboljelih od karcinoma i kontrolnih ispitanika. Mnoga su od ovih opservacijskih humanih istraživanja potvrđena i eksperimentalnim istraživanjima na životinjama.
- Često se ističu podaci o povezanosti prehrane i karcinoma želuca!?
- Znatan broj dokaza pokazuje da visok unos hrane konzervirane solju, posebno mesa i mesnih prerađevina, kao i same soli, povećava rizik za razvoj karcinoma želudca, dok prehrana koju obilježava visok unos voća i povrća taj rizik smanjuje. Infekcija bkterijom Helicobacter pylori također se povezuje s povećanim rizikom za razvoj karcinoma želudca. Jedno je od važnih područja istraživačkog interesa veza između infekcije spomenutom bakterijom i konzumacije određenih vrsta namirnica te mogućnost da se prehranom mijenja rizik za razvoj karcinoma jednom kad je do infekcije već došlo.
- I karcinom kolorektuma se povezuje s lošim prehrambenim navikama!?
- Tako je. Incidencija karcinoma kolorektuma u razvijenim je zemljama gotovo deset puta veća u odnosu na zemlje u razvoju, a vjeruje se da je 80 posto ukupno dijagnosticiranih slučajeva ovog oblika karcinoma posljedica loših prehrambenih navika. Određeni aspekti zapadnjačkog načina prehrane smatraju se vodećim čimbenicima rizika za razvoj karcinoma kolorektuma. Prema rezultatima nekih istraživanja visok unos mesa, posebno prerađenog i konzerviranog solju, te visok unos masnoća povećavaju rizik od spomenute bolesti, dok povećan unos voća i povrća, prehrambenih vlakana, folne kiseline te kalcija povoljno djeluje na smanjenje rizika.
- Vrlo učestali karcinom dojke u žena bilježi se na razvijenom zapadu, ali ne i u nerazvijenim zemljama i Japanu! Kako to objasniti?
- Karcinom dojke drugi je najčešći oblik karcinoma općenito i najčešći oblik karcinoma u žena. Incidencija karcinoma dojke otprilike je pet puta veća u razvijenim nego u nerazvijenim zemljama i u Japanu. Prehrambeni čimbenici za koje je prilično dobro dokumentirano da utječu na etiologiju karcinoma dojke uključuju pretilost i konzumaciju alkohola. Postoje podaci prema kojima pretilost povećava rizik od razvoja karcinoma dojke u žena u postmenopauzi za 50 posto. Također, čitav niz istraživanja upućuje na postojanje veze između konzumacije alkohola i rizika od karcinoma dojke. Uočeno je da konzumacija prosječno jednog alkoholnog pića svaki dan povećava rizik za razvoj karcinoma za 10 posto.
- Neka istraživanja povezuju prehranu i sa rizikom oboljevanja od karcinom prostate!?
- Prehrana bogata crvenim mesom, mliječnim proizvodima i životinjskim masnoćama često se povezuje s povećanim rizikom razvoja karcinoma prostate, no rezultati istraživanja iz ovog područja još su uvijek kontradiktorni zbog čega su potrebna daljnja istraživanja. S druge strane, istraživanja pokazuju da bi unos vitamina E i selena mogao preventivno djelovati na razvoj karcinoma prostate. Također, velik broj istraživanja koji se bavio promatranjem veze između unosa likopena i smanjenja rizika od razvoja karcinoma dao je pozitivne rezultate.