Tvrtka Conex d.o.o. iz Srbije mogla bi se uskoro naći pod sankcijama EU zbog veza s Rusijom (13. paket mjera bit će donesen uoči druge godišnjice napada na Ukrajinu 24. veljače), piše srbijanski neovisni portal nova.rs.
Napominju kako je to zapravo jedna u nizu tvrtki koje se nalaze na popisu onih koje "pomažu ratnim naporima Rusije" protiv Ukrajine. Portal navodi da bi Conex, ako Bruxelles usvoji novi paket mjera kojim bi bile obuhvaćene i tvrtke koje surađuju s Rusijom, bio prva srpska kompanija koja bi bila sankcionirana zbog tih veza.
Conex d.o.o. bavi se, kako je istražio Radio Slobodna Europa (RSE), "konzultantskim aktivnostima u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem", a srpska tvrtka mogla bi se naći na popisu s još vojnih i tehnoloških kompanija iz Kine, Kazahstana, Indije, Singapura, Šri Lanke, Tajlanda i Turske. Mnoge te tvrtke "sumnjiči" se da su pomagale Rusiji da izigra sankcije.
Kako navodi nova.rs, Conex nije poznat široj javnosti, niti se na internetu može pronaći puno podataka o njemu, iako, kako piše na portalu Agencije za privredne registre (APR), postoji još od 1992. godine. Njezin vlasnik je Aleksandar Ivanović, a direktorica Nadica Stošić.
Sjedište tvrtke bilo je u Valjevu, ali je 2020. preregistrirana na adresu u Beogradu. Iako tako dugo posluje, 2021. tvrtka nije bila aktivna, odnosno nije imala ni prihode, ni rashode. ali je 2022. godinu, sudeći prema podacima iz financijskog izvještaja, završila s nešto više od dvije tisuće eura gubitka. Taj neovisni portal navodi kako u izvješću APR-a stoji da su tamo bile zaposlene samo dvije osobe, a troškovi plaća veći su od 35 tisuća eura.
No, zanimljivo je da vlada Srbije ima tvrtku pod prozaičnim nazivom Tačka ključanja koju je u jeku sankcija i ruske agresije na Ukrajinu osnovala s Rusima, a njom upravljaju vodeći kadrovi Nenada Popovića, proruskog srbijanskog političara i poduzetnika bliskog Aleksandru Vučiću, šefa Srpske narodne partije koji je bio i ministar u mnogim srbijanskim vladama, a otvoreno podržava Rusiju i nositelj je više tamošnjih nagrada i ordena. Boravio je i na anektiranom Krimu te otvoreno podržava Putinovu ratnu politiku.
Nova.rs navodi kako "malo tko zna da vlada Srbije ima 80 posto udjela u kompaniji Tačka ključanja-Srbija, a preostalih 20 posto ravnopravno dijele dvije ruske, navodno, "autonomne neprofitne udruge": Agencija strateških inicijativa za promoviranje javnih projekata i Platforma-nacionalna tehnološka inicijativa. Ovih je dana direktorica Tačke ključanja-Srbija, Ivana Gačević, podnijela ostavku na tu funkciju, a kako ističe nova.rs, "javnost u Srbiji nije ni znala da država u svom vlasništvu ima to poduzeće".
U Nadzornom odboru su ljudi bliski Nenadu Popoviću protiv kojeg je SAD uveo sankcije. Predsjednica NO-a je Darinka Leković, sad posebna savjetnica ministrice znanosti, tehnološkog razvoja i inovacija Jelene Begović i šefica njezina kabineta. Na istoj je poziciji bila i kad je ministar bio Popović.
U Nadzornom odboru je i Vladimir Jovičić, direktor Popovićeve Srpske narodne partije. Zanimljivo je da se Jovičić na nedavnim izborima u Srbiji nalazio na listi SNS-a za Beograd. Prije je bio i dužnosnik Treće Srbije te njezin osnivač, kao i član Gradske izborne komisije. Kao treći član NO-a navodi se Milena Stanojević, koja je bliska suradnica Nenada Popovića.
O samoj tvrtki nema puno podataka. U financijskom izvještaju za 2022. godinu navodi se da su u Tački ključanja zaposlene dvije osobe, kojima su te godine isplaćene zarade u ukupnom iznosu većem od 58.000 eura, navodi nova.rs te ističe da je tvrtku srpska vlada osnovala s Rusima u vrijeme kad je na snazi bio četvrti paket sankcija EU protiv Rusije, uvedenih zbog agresije na Ukrajinu.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić uspijeva već dvije godine izbjeći uvođenje sankcija Rusiji i time ne usklađuje svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s EU s kojom vodi pregovore o članstvu, što ga automatski obvezuje da se uskladi s politikom Bruxellesa.
Srbija, unatoč tome, nije ni na koji način "ukorena" iz Bruxellesa, a Vučić na sve pritiske navodi kako neće uvoditi sankcije Rusiji, iako to izaziva sve veće nezadovoljstvo među brojnim članicama EU.
Njezin pregovarački proces je ionako vrlo usporen i praktički u "leru", ali ovoga će ljeta Mađarska preuzeti predsjedavanje EU, a premijer Viktor Orbán već je najavio kako će približavanje zemlje jugozapadnog Balkana, u prvom redu Srbije, biti njezin prioritet. Zato neki predviđaju da će Srbija ipak morati učiniti neke ustupke oko sankcija Rusiji.
No, eventualno uvođenje sankcija protiv spomenute srbijanske tvrtke može otvoriti i daljnje pitanje suradnje Srbije s Bruxellesom, pogotovo sada kad se priprema i međunarodna istraga brojnih nepravilnosti na nedavnim parlamentarnim i lokalnim izborima u Srbiji.