Ukrajini vrijeme istječe. Republikanci u američkom Kongresu još uvijek blokiraju isplatu vojne pomoći, a ključno zapadno naoružanje Kijevu stiže na kapaljku. Na ljeto bi u Ukrajinu trebali stići prvi borbeni zrakoplovi F-16, koji bi u kombinaciji s bespilotnim letjelicama, projektilima dugog dometa i topništvom mogli promijeniti tijek rata.
Bijela kuća je ovog tjedna također odobrila novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 300 milijuna dolara, što je prva takva pomoć u posljednjih nekoliko mjeseci. Međutim, to ipak neće biti dovoljno da zadovolji obrambene potrebe Ukrajine.
Zalihe oružja sve su tanje, a vojnici su prisiljeni na racioniranje streljiva, ograničavajući sposobnost ukrajinskih trupa da obrane položaje. Pojedine ukrajinske postrojbe bilježe i značajan nedostatak ljudstva.
Bez povećanja zapadne vojne pomoći i velikih promjena u strategiji Kijeva, položaj Ukrajine na bojnom polju nastavit će se pogoršavati sve dok ne dosegne prekretnicu, vjerojatno najkasnije do ovog ljeta, ističe Dara Massicot, viša suradnica u Programu za Rusiju i Euroaziju pri Zakladi za međunarodni mir Carnegie.
Ako se trenutačna situacija nastavi, ukrajinske jedinice će vjerojatno posustati, a Rusija krenuti u proboj. "Ali ovo nije vrijeme za očaj; vrijeme je za hitnu akciju. Ruske snage imaju ranjivosti koje se mogu iskoristiti i prednosti koje se mogu smanjiti tijekom vremena, ali samo ako Ukrajina sada dobije ono što joj je potrebno", ističe Massicot.
Tijekom proteklih pet mjeseci, Rusija je izvodila višestruke napade kako bi iscrpila ukrajinske snage duž prve crte bojišnice. Nakon što je sredinom veljače pao grad Avdiivka, Rusija je odmah pojačala svoje napade u toj regiji. U ratu iscrpljivanja, Ukrajina gubi ljudstvo i vojnu opremu te se uspijeva obraniti zahvaljujući zapadnoj vojnoj pomoći. Ruskim trupama je u interesu sada pojačati napade jer je tlo još uvijek smrznuto i nema blata koje je pogubno za tenkove.
Rusija ima dovoljno povjerenja u vlastite sposobnosti i nesigurnu poziciju Ukrajine da ubrzava napade uoči ruskih predsjedničkih izbora. Massicot objašnjava kako trenutačne ofenzive vjerojatno ne bi bile odobrene da Kremlj nije siguran u svoje izglede za uspjeh. Drugim riječima, Rusija predviđa više pobjeda na bojnom polju.
Šef estonske obavještajne službe Kaupo Rosin je pak nedavno rekao da ne očekuje ruski proboj u Ukrajini prije predsjedničkih izbora u ožujku jer bi za postizanje tog cilja trebalo mobilizirati znatno više snaga.
Čini se da je trenutačni cilj Rusije zauzimanje regije Donjeck. Ruske snage će vjerojatno pokušati doći do grada Pokrovsk kako bi preuzele kontrolu nad cestovnim i željezničkim prometom te zauzele ostatak Donjecke oblasti, iz koje bi eventualno mogle napasti preostala ukrajinska uporišta u blizini Kramatorska i Slovjanska. Ruske snage će vjerojatno pokušati napredovati i u Zaporiškoj oblasti, a na sjeveru se pokušavaju približiti Kupjansku, koji bi mogao poslužiti kao rusko uporište u regiji Harkiv.
Potpuno ponovno zauzimanje Harkiva i Hersona čini se malo vjerojatnim. Nakon što je lani uništena brana Kahovka, ruske trupe sada su ograničene na alternativne rute preko rijeke Dnjepar. A trenutačno ne postoje ni znakovi da Rusija gomila trupe potrebne za ponovno zauzimanje regije Harkiv do kraja ove godine. No ako Rusija generira dovoljno snage (dodatnih 50.000 do 100.000 vojnika), situacija bi se mogla drastično promijeniti.
Ukrajinski vojnici na prvoj liniji su u sve većoj opasnosti, ali ne zato što nemaju volje za borbom ili ne poznaju slabosti svog neprijatelja, nego zbog nedostatka streljiva i ljudstva. Dugoročne slabosti ruske vojske, kao što su otežano novačenje, ovisnost o Iranu, Sjevernoj Koreji i Kini za isporuku vojne opreme, oružja i streljiva te oslanjanje na zastarjelo oružje iz sovjetske ere, neće biti važne ako Ukrajina ne dobije potrebnu vojnu podršku do kraja ove godine.
Kako bi zadržale svoje položaje, ukrajinske snage trebaju hitnu nadopunu streljiva i ljudstva. Kijev također mora stvoriti i obučiti vojnike za popunu jedinica na prvoj liniji bojišnice, što će najvjerojatnije zahtijevati novu mobilizaciju. Konačno, Ukrajina mora ubrzati izgradnju 2000 kilometara duge obrambene linije, po uzoru na rusku Surovikinovu liniju.
Ako hitno ne poduzme ove korake, Ukrajina bi mogla izgubiti svoje obrambene sposobnosti, zaključuje Massicot.