Znatno više od predviđenih 100.000 ljudi okupilo se u Berlinu unatoč kiši na prosvjedu protiv stranke Alternativa za Njemačku (AfD) i krajnje desnice.
Više od 150.000 ljudi je trenutačno na prosvjedu, napisala je policija na društvenoj platformi X, ranije poznatoj kao Twitter, u subotu poslijepodne.
Organizatori tvrde da ima oko 300.000 sudionika.
Ukupno 100.000 osoba je registrirano za prosvjed, a prosvjednici planiraju napraviti ljudski zid uz geslo "Mi smo ‘firewall‘".
Savez "Ruka u ruci" koji okuplja više od 1300 organizacija pozvao je na prosvjed protiv mržnje i netolerancije.
"Želimo dati primjer za solidarnost i (pokazati) da smo protiv diskriminacije. I da mislimo da je sjajno kada u Njemačkoj nastavlja postojati društvo različitosti umjesto uniformnosti", rekao je 36-godišnji Serkan Bingoel, građanin Berlina s njemačkim državljanstvom i srednjoškolski nastavnik, koji je na prosvjed došao sa skupinom izbjeglica.
Deseci tisuća ljudi proteklih tjedana izlazi na ulice diljem Njemačke kako bi prosvjedovali protiv krajnje desnog ekstremizma, a potaknuti su sastankom ekstremista u Potsdamu u blizini Berlina, gdje se raspravljalo o konceptu "remigracije", odnosno deportaciji velikog broja ljudi stranog podrijetla, uključujući prisilno.
Gotovo 200.000 ljudi izišlo je u subotu na ulice diljem Njemačke na prosvjede koji se održavaju već četvrti tjedan zaredom. Prosvjedi su održani i u Mainzu, Dresdenu i Hanoveru.
Scholz: ‘Snažan signal‘
"Bilo u Eisenachu, Hamburgu ili Berlinu: u malim i velikim gradovima širom zemlje, mnogi građani okupljaju se kako bi demonstrirali protiv zaborava, protiv mržnje i govora mržnje", napisao je njemački kancelar Olaf Scholz na platformi X, bivšem Twitteru. Naglasio je da su prosvjedi "snažan signal u prilog demokracije i ustava".
Uspjeh AfD-a izaziva zabrinutost među njemačkim mainstream strankama, koje se boje da bi stranka mogla pobijediti na izborima u tri istočne savezne pokrajine u rujnu, premda zadnje ankete pokazuju da je potpora za AfD nešto pala.
Jakob Springfeld rekao je, govoreći u ime nevladine organizacije Mreža solidarnosti Saske, da je šokiran da je trebalo toliko dugo da se dogode masovni prosvjedi protiv krajnje desnice s obzirom na to da je AfD već uspješan u mnogim manjim zajednicama.
"Ali sada se dogodilo buđenje. I mislim da to budi nadu."
Ispitivanje Forse pokazalo je da je potpora AfD-u pala ispod 20 posto prvi put od srpnja i da ispitanici kao najvažniji razlog navode masovne nacionalne prosvjede protiv krajnje desnice.
AfD drugi po popularnosti
Po ispitivanju, AfD je na drugom mjestu, iza oporbenih konzervativaca s 32 posto, dok su vladajući socijaldemokrati na trećem mjestu s 15 posto potpore.
Prosvjedi su izbili nakon prošlomjesečnog izvješća da su visoki članovi AfD-a sudjelovali na sastanku o planovima za masovnu deportaciju građana stranog podrijetla iz zemlje. AfD niječe da je taj prijedlog politika stranke.
Čelnik AfD-a Tino Chrupalla rekao je za Deutschlanfunk da, premda je "legitimno prosvjedovati protiv vlade na ulicama", prosvjednici ne bi smjeli dopustiti da ih se koristi kako bi se skrenulo pozornost stranaka sa stvarnih problema zemlje.
Chrupalla je rekao da Germany uključuje Nijemce migrantskog podrijetla i da ih stranka ne planira protjerati.