"Konobar, dva piva i kartu Ukrajine!" - tako su ruski mediji najavili sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i njemačke kancelarke Angele Merkel u crnomorskoj predsjedničkoj rezidenciji Bočarov Ručej kod Sočija.
Kao domaćica summita G20 u Hamburgu početkom lipnja, njemačka je kancelarka stigla u posjet Putinu, prvi put nakon svibnja 2015. godine. Njih dvoje susreli su se nekoliko puta u posljednje dvije godine na marginama nekih međunarodnih konferencija i summita.
Konstruktivnost
Odnosi Njemačke i Rusije naglo su zahladnjeli zbog stanja u Ukrajini, pogotovo nakon aneksije Krima u ožujku 2014. godine. Trenutačno su vrlo napeti, a obje zemlje čekaju i to kako će se razviti veze Rusije i SAD-a, odnosno Putina i Donalda Trumpa, iako je Merkel nakon susreta s Putinom rekla da smatra "Rusiju konstruktivnim partnerom", a Putin je pohvalio rast robne razmjene koji je u prva tri mjeseca povećan 35 posto, za oko deset milijardi dolara. Do Ukrajine su se rusko-njemački odnosi smatrali uzornima te najboljima kad je riječ o jednoj zapadnoj zemlji i Rusiji. Europska je unija zbog ruske umiješanosti u ukrajinsku krizu uvela sankcije Rusiji, a ova, pak, protusankcije EU pa sve više zemalja traži da se sankcije preispitaju ili posve ukinu. U ovih je nekoliko godina trgovinska razmjena Rusije i Njemačke pala za nevjerojatnih 30 milijardi eura - sa 70 milijardi 2014. na oko 40 milijardi 2016. godine (rekordna je bila 2012. s 80 milijardi eura, a njemački izvoz je nešto veći od uvoza).
Zato su kancelarku, prije nego što je "čekirala" kartu za Soči, posjetili njemački biznismeni, podsjetivši je na taj veliki pad u međusobnoj razmjeni, ali i usput napomenuli da se na jesen održavaju izbori koji su važni za nju. Na stolu se, uz "pivo i kartu Ukrajine", našla i sudbina plinovoda Sjeverni tok 2 (Nord Stream 2) za koju još samo njemačka država treba dati amen.
Njemačka nakon Brexita postaje vodeća zemlja EU pa je Putin želio ispipati kakva će biti politika Bruxellesa prema Rusiji (doduše, čeka se drugi krug francuskih izbora) i kakve su šanse za ukidanje sankcija, na što mu je Merkel rekla da mogućnost za to ovisi o ispunjavanju Minskog sporazuma.
Nosi mrkvu
I ruski i njemački analitičari smatraju da je Merkel ovaj put došla Putinu nudeći više "mrkvu", a manje "batinu". Njemačka neće odustati od Minskog sporazuma pa traži da Rusija utječe na proruske pobunjenike u Donbasu, a zauzvrat obećava (Putin je to tražio) da će pritisnuti Kijev da konačno odradi svoju obvezu iz Minska - omogući veću autonomiju odmetnutoj regiji i specijalne odnose s Rusijom. Naime, kako se čini, SAD je rješenje ukrajinskog problema prepustio Bruxellesu - zapravo Berlinu i Parizu - što je Angela Merkel prihvatila kao važnu obvezu.
Osim toga, na dnevnom redu su bile i Sirija i Libija, odnosno borba protiv džihadizma i terorizma IS-a s kojim Zapadna Europa ima velikih problema. Ruski je predsjednik nakon susreta rekao da neutralna međunarodna komisija mora ustanoviti što je bilo s "kemijskim napadom na Idlib" zbog kojega je SAD raketirao bazu Bašara al-Asada. Ne manje važan podatak jest da u Njemačkoj živi čak 2,5 milijuna Rusa s njemačkom putovnicom, pa tako i s pravom glasa na izborima, a agencija RIA tvrdi da je trenutačno trećina njih sklona desno radikalnoj Alternativi za Njemačku (AfD). Zanimljivo je da prema rezultatima nekih istraživanja čak 60 posto Rusa u Njemačkoj smatra ruske medije svojim glavnim izvorom informacija.