Strahovi da će krajnja desnica, koja je i protiv Europske unije, doći na vlast u Nizozemskoj i ovu zemlju voditi prema izlaznim vratima EU se nisu ostvarili. Ako se pokažu istinitima rezultati izlaznih anketa koje je objavila NOS Televizija, liberali dosadašnjeg premijera Marka Ruttea pobijedili su uvjerljivo, osvojili su čak 31 zastupničko mjesto u parlamentu. Iza njih, čak tri stranke dijele drugo mjesto s 19 zastupničkih mandata. Iako je vladajući VVD pao za čak 10 zastupničkih mjesta manje u odnosu na izbore iz 2012. godine, i to je za njih uspjeh iznad svih očekivanja, jer su samo prije tjedan dana prema anketama bili drugi iza Wildersove ekstremne stranke.
Wildersovi radikali su dobili četiri mjesta više nego prije četiri godine, ali niti s 19 mjesta ne mogu računati da bi na bilo koji način mogli doći na vlast. Ne samo da Wilders nije stranku mogao voditi do relativne pobjede, već i drugo mjesta dijele s demokršćanima (CDA) i progresivnim liberalima iz stranke D66. Sjajan uspjeh su postigli zeleni koji su dobili prema istim izlaznim anketama čak 16 mjesta.
Najveći gubitnici su socijalisti i laburisti koju su dobili značajno manji broj glasova. Desni centar je ponovno u porastu dok lijevi centar pada. Čini se da je ovakav pad ljevice išao u korist zelenih i progresivnih liberala koji se zalažu za multikulturalnost i središnju ulogu Nizozemske u Europskoj uniji. Iznenadio je i veliki postotak izlaznosti. Glasalo je više od 81 posto od 13 milijuna registriranih birača, a prije četiri godine je glasalo 74 posto.
Ipak, ovi rezultati pokazuju kako će teško biti sastaviti vladu jer čak je 13 stranaka dobilo mandate u parlamentu od 150 zastupničkih mjesta. Ne pamti se kada je bilo toliko stranaka na izborima, za mjesta u parlamentu se borilo se čak 28 stranaka s gotovo 1200 kandidata.
Očito je da Wildersov PVV više nije novost, a kampanja im je bila s već poznatim sloganima protiv islama i stranaca, protiv Europske unije i s pozivanjem da se "Nizozemska ostavi samo Nizozemcima". Lideri drugih stranaka, uključujući i dosadašnjeg premijera Marka Ruttea, odbacili su mogućnost koaliranja s Wildersom, ponavljajući više puta tijekom kampanje "nikada s Wildersom". Takve izjave Wilders je nazvao "nedemokratskima" te poručio kako se on već osjeća pobjednikom jer je svojim zalaganjem nametnuo teme oko kojih se vrtjela kampanja i odredili prioriteti u Nizozemskoj.
Novo lice na nizozemskoj političkoj sceni, koje je i veliko iznenađenje ovih izbora, lider je Zelenih Jesse Klaver kojega predstavljaju kao kombinaciju bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame i kanadskog premijera Justina Trudeaua. On je privukao i dio razočaranih glasača tradicionalnih stranaka, dio mladih te onih koji strahuju od negativnog utjecaja Brexita, Trumpa i populizma na sudbinu Nizozemske i Europske unije. Uspjeh Zelenih znači da bi ova stranka sada mogla postati jezičac na vagi u sastavljanju vlade.
No, niti na ovim izborima nije nedostajalo stranaka koje su, recimo, živopisne. Među njima je svakako stranka koja je obećala da njihovi zastupnici neće uopće dolaziti u parlament niti glasati za bilo koji zakon. Osim toga, u Nizozemskoj već dulji niz godina predstavnike u parlamentu ima stranka koja se zalaže za zaštitu životinja. A čak kao mogući član vladajuće koalicije pojavila se umirovljenička stranka, model koji su promovirale prije svega bivše komunističke zemlje i koji dosad nije bio poznat na Zapadu. Čak i prije u Nizozemskoj je proces sastavljanja vlade trajao nekoliko mjeseci, a sada bi to moglo biti još teže. Ovi izbori su posebni i po tome što su se upravo uoči njihova održavanja uzburkale strasti u odnosima Nizozemske s Turskom zbog zabrane turskim političarima da na nizozemskom teritoriju vode kampanju uoči referenduma o povećanju ovlasti turskog predsjednika. Svojim napadima na Nizozemsku, kraljevinu koju je nazvao "banana-republikom", turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan ujedinio je Nizozemce. Time bi čak mogao pomoći premijeru Marku Rutteu koji je pokazao razum, ali i odlučnost prema turskom predsjedniku koji je Nizozemsku nazvao "ostavštinom fašizma". Zbog takvih su napada i Europska unija i Njemačka izrazile potporu Nizozemskoj te upozorile Tursku da je "skrenula s puta razuma".
U Nizozemskoj se izbori održavaju radnim danom, a ne nedjeljom kao u većini drugih država. Birališta su zatvorena u 21 sat kada su i objavljene i prve izlazne ankete. Nakon toga svaki grad posebno objavljuje rezultate. Ovaj put će se prebrojavanje odvijati nešto sporije jer je zbog straha od hakiranja odlučeno da ne bude elektronskog glasanja. No, kako su objavili lokalni mediji, nisu zabilježeni slučajevi hakiranja - sumnjalo se da bi takvo što mogla pokušati Rusija koja bi rado na čelu vlade vidjela Wildersa - niti lažnih vijesti, što je dobar znak i za sljedeće europske izbore.
Izbori u Nizozemskoj su bili prvi među tri ili četiri ključna izbora koji se ove godine održavaju u Europskoj uniji. Nakon njih već za nešto više od mjesec dana se glasa u Francuskoj gdje se bira novi predsjednik, a na jesen i u Njemačkoj. Velika je vjerojatnost da će do izbora doći i u Italiji. Na svim tim izborima postoji opasnost da se građani okrenu strankama koje su protiv migracije i Europske unije. Zato sada Europska unija može osjetiti olakšanje ishodom rezultata u Nizozemskoj gdje su građani ipak u većem broju rekli ne populizma i ksenofobiji. Bez obzira na razlike između stranaka koje su dobile značajan broj glasova, mza stvaranje bilo kakve većine će trebati najmanje četiri stranke.