Kao i u Hrvatskoj, ni u Njemačkoj se šef vlade ne bira direktno na izborima. Ipak, kancelarka Angela Merkel odlučila je da na parlamentarnim izborima 24. rujna neće samo nositi listu demokršćana (CDU), nego će se i direktno natjecati u svojoj izbornoj jedinici.
Na prošlim saveznim izborima 2013. ona je u toj izbornoj jedinici na istoku Njemačke, uz baltičku obalu, u starim hanzeatskim gradovima Stralsundu i Greifswaldu pobijedila s natpolovičnom većinom od 56,2 posto glasova. Merkel se tu kandidira od 1990. godine. I danas kao kancelarka u Stralsundu i dalje održava svoj stari ured u kojem ponekad prima građane.
Mlad i energičan
Šefici koalicije demokršćana (CDU) i bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) u izbornoj jedinici Rügen-Greifswald glavni je protukandidat lokalni šef krajnje desne Alternative za Njemačku Leif-Erik Holm (47). Ankete na razini cijele Njemačke AfD-u daju desetak posto glasova, no na području bivšega DDR-a, u istočnim pokrajinama, u nekim mjestima prema anketama osvajaju i više od 30 posto glasova. Koliko bi se još birača krajnje desnice moglo naći među onima koji anketarima ne žele otkriti za koga će glasati, istraživači javnog mnijenja ne usude se prognozirati.
Leif Erik Holm
Čini se da bi mogli biti treća stranka po snazi, nakon kancelarkinih demokršćana te socijaldemokrata Martina Schulza, koji su dosad vladali Njemačkom u velikoj koaliciji. To će biti prvi put od kraja Drugoga svjetskog rata da stranka krajnje desnice ulazi u Bundestag, što će biti veliki potres na njemačkoj političkoj sceni. Već sam ulazak u Bundestag ojačat će AfD zbog pristupa financijama i ulaska u niz političkih tijela. AfD je osnovan 2013. kao stranka protivnika eura i EU, no tada nisu uspjeli prijeći izborni prag od pet posto. Stranka je bila pred nestankom sve do rujna 2015. kad je Njemačka otvorila vrata izbjeglicama pa su se preorijentirali na trenutačno isplativiju ksenofobiju.
Kancelarkin protukandidat bivši je radijski voditelj Leif-Erik Holm, koji poručuje da će Angela Merkel izgubiti u svojoj izbornoj jedinici prvi put nakon 27 godina. Holm se nada da će pridobiti većinu potpirujući netrpeljivost prema izbjeglicama i imigrantima. Nijemci će postati manjina u vlastitoj zemlji, alarmira on, tvrdeći da im prijeti sudbina američkih Indijanaca. "Ne želim biti Indijanac u vlastitoj zemlji", poručuje taj AfD-ovac.
Antiimigranti
Iako je na istoku bitno manje izbjeglica nego u ostatku zemlje, ovdje je antiimigrantsko raspoloženje bitno jače nego na zapadu Njemačke. Veća je nezaposlenost, a plaće su niže. Kombinacija nezadovoljstva socijalnom situacijom i kancelarkinom izbjegličkom politikom ono je što birače gura u zagrljaj krajnje desnog AfD-a, tumače analitičari.
Bez obzira na milijarde uložene u reintegraciju Njemačke, Istok je i dalje siromašniji, Stralsund je danas lijepo uređeno turističko središte, ali s petinom stanovništva manje nego prije ujedinjenja. Na pokrajinskim izborima prošle godine CDU je u toj saveznoj pokrajini (Mecklenburg-Gornja Pomeranija) izgubio od AfD-a: AfD je osvojio 21 posto glasova, a CDU samo 19 posto.
Rajčice
Iako protivnici njezine politike nezadovoljstvo izražavaju glasno, zviždanjem, rajčicama i uvredljivim transparentima, šefica demokršćana održava niz predizbornih skupova na istoku zemlje, ne izbjegavajući mjesta gdje AfD uživa veliku popularnost. No, AfD nema ambicije samo na istoku - na jugu Njemačke, u Bavarskoj, slogan im je "Franz Josef Strauss bi glasao za nas".
Na stranačkom skupu krajem prošle godine, kad su dogovarali izbornu strategiju, najavili su da će ići s ciljanim provokacijama poput izjave jednog od lidera AfD-a, Alexandera Gaulanda, da se Nijemci trebaju ponositi uspjesima svoje vojske u Drugom svjetskom ratu kako se Francuzi ponose Napoleonom.
CDU želi stabilnu vladu, ali ne i veliku koaliciju sa SPD-om
1. Idealni je scenarij u kojem CDU-CSU i FDP osvajaju dovoljno glasova da mogu sami formirati koaliciju. Vlada je stabilna, a Christian Lindner, čelnik FDP-a, prepušta mjesto ministra financija legendarnom Wolfgangu Schäubleu. FDP pristaje i na korake prema daljnjoj europskoj integraciji, posebno u zoni eura.
2. Sve je vjerojatniji scenarij nastavka velike koalicije CDU-CSU i SPD-a, koji ne žele ni Merkel, ni Schulz. No, ako FDP i Zeleni podbace, neće joj preostati drugo nego da se vrati SPD-u. Ona tu opciju ne želi jer je ograničava, a SPD joj se protivi jer u njoj gubi identitet.
3. Najgora je opcija još veći uspjeh AfD-a koji oduzima glasove ostalim manjim strankama, ali i SPD-u pa Merkel ne uspijeva formirati koaliciju. To je najmanje vjerojatna opcija, ali je ipak treba uzimati u obzir. (Ž.T.)