Na istoku Ukrajine, unatoč povremenim uznemirujućim vijestima o narušavanju varljivog i neuvjerljivog primirja jer svako malo netko pogine s obje strane bojišnice, već godinu dana nema većih sukoba.
Interes međunarodne javnosti za taj sukob na dalekim obroncima Europe sve je minorniji pa Kijev stalno nastoji podgrijati interes svijeta za taj rat i status Krima jer se boji da polako izmiče iz vidokruga Zapada koji ga sve manje smatra problemom. Stoga Ukrajinci koriste taktiku neprestanog tužakanja Rusije po raznim međunarodnim sudovima i instancama kako bi uspjeli isprovocirati da se ukrajinski problem ponovno nađe na stranicama svjetskih medija i stolovima svjetskih foruma.
Podneseno je već šest tužbi, a priprema se i ona pred UN-ovim Međunarodnim sudom pravde u Haagu (pred njim su Hrvatska i BiH tužile Srbiju za genocid) u kojoj se spominju “agresija na Donbas” i “aneksija Krima”. Ukrajinski ministar pravosuđa Pavlo Petrenko na TV postaji 112 najavio je tu tužbu kojom će podastrijeti dokaze o ruskoj umiješanosti u sukobe u Donbasu. Kako kaže Petrenko, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo pravosuđa već su prikupili dovoljno kompromitirajućih dokaza o ruskoj umiješanosti u sukobe na istoku Ukrajine.
I zbog Majdana
Osim toga, pred Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu te Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu Kijev je podnio već pet odvojenih tužbi: zbog aneksije Krima, proglašenja paradržavne tvorevine Donjecke narodne republike, ratnih razaranja i zločina, ali i krvavih događanja tijekom antirežimskih prosvjeda na Majdanu kada je u sukobu demonstranata i policije odane tadašnjem predsjedniku, poslije svrgnutom Viktoru Janukoviču, poginulo nekoliko stotina ljudi. Prema navodima nekih ukrajinskih medija, Kijev optužuje Rusiju za agresiju te da je referendum na Krimu proveden u atmosferi ratnog stanja, a od Moskve za pretrpljena razaranja na istoku Ukrajine potražuje osam milijardi dolara. Zanimljivo je da je Ukrajina zbog Krima podnijela tužbu i pred Sudom za pravo mora u Hamburgu zbog zadiranja u njezine teritorijalne vode na Crnome moru nakon aneksije tog poluotoka. Rusija je, naime, odmah nakon što je prisvojila Krim, sebi pribrojila i dodatne teritorijalne vode u Crnome moru.
- Rusija krši UN-ovu Konvenciju o pravu mora - ističe ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavel Klimkin. Predsjednik Petro Porošenko navodi da Rusija u “otetom ukrajinskom akvatoriju” vadi naftu i plin te iskorištava (Ukrajinci govore o otimanju) biljni i životinjski svijet Crnog i Azovskog mora. Ukrajinci pogotovo žele međunarodnim tužbama onemogućiti Ruse da mostom, koji već grade kod Kerča, spoje Krim s ostatkom Rusije.
Rusija, doduše, stalno odbacuje bilo kakvu svoju umiješanost u taj sukob, svrstavajući se tek u zainteresirane strane jer je riječ o pobuni ruskog i proruskog stanovništva. Moskva, naime, inzistira da ona ne bude strana u pregovorima, nego da se dogovaraju Kijev i Donjeck, odnosno legitimne ukrajinske vlasti s proruskim pobunjenicima iz Donjecka i Luganska. Krim je, pak, za Rusiju završena priča o kojoj nemaju više nikome ništa objašnjavati i podnositi račune.
S druge strane, ni proruski pobunjenici ne sjede prekriženih ruku. Oni su također pred Europskim sudom za ljudska prava podnijeli tužbu za genocid protiv Rusa u Donjecku za koji je odgovorna ukrajinska strana, odnosno ukrajinska vojska. Predstavnici fantomske paradržavne tvorevine Donjeck, koja nije međunarodno priznata, tužbu su podnijeli preko odvjetnika Alekseja Žigulina.
Rusija ne obraća previše pažnje na ukrajinske tužbe i tvrdi da će ih vrlo lako srušiti na svim sudovima jer jednostavno nisu umiješani u ukrajinske unutarnje stvari. Predsjednik parlamentarnog Odbora za pravosuđe ruske Dume, Pavel Krašeninikov, smatra da je sve u vezi s Krimom jednostavno jer se tamošnje stanovništvo referendumom izjasnilo o pripajanju Rusiji.
- S aspekta međunarodnog prava stvari oko Krima su čiste i jasne - tvrdi Krašeninikov, optužujući Ukrajinu da izaziva napetost tamo gdje je nema. Ukrajina stalno pokušava nametnuti temu o ruskoj vojnoj umiješanosti u sukob na istoku Ukrajine, optužujući Moskvu da na strani proruskih pobunjenika ratuju regularne ruske snage te da se s ruskog teritorija puca po ukrajinskoj vojsci.
Crnomorska flota
Proruski separatisti na području gradova Donjeck i Lugansk nakon svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča pokrenuli su pobunu protiv nove vlasti u Kijevu, a u ožujku 2014. godine, u strahu da bi mogla izgubiti sjedište Crnomorske flote u Sevastopolju na Krimu, Rusija je pripojila taj poluotok. Žestoki sukobi na istoku Ukrajine okončani su Mirovnim sporazumom iz Minska, a Rusija i Ukrajina jedna drugu optužuju za njegovo kršenje i neprovedbu.
No, primirje se uspijeva održati, ali sam je sukob u neku ruku zamrznut, bez jasnih naznaka kada bi se i na koji način mogao okončati. Naime, neki obavještajni podaci govore o tome da je Rusija na tom području vojno prisutna, ali s druge strane ni Ukrajina još nije pokrenula postupak promjene Ustava kojom bi se omogućio “specijalni” status odmetnutim pokrajinama. U Kijevu se pribojavaju da bi davanje široke autonomije proruskim pokrajinama zakočilo Ukrajinu u funkcioniranju kao potpune države jer bi to vodilo stvaranju svojevrsne proruske Republike Srpske u Ukrajini, što bi, pak, onemogućilo normalno i suvereno funkcioniranje Ukrajine.
Tužbama protiv Rusije Ukrajina nastoji upozoriti i dokazati rusku umiješanost u ratne i političke sukobe na području Ukrajine te na kršenje međunarodnog prava i nepovredivosti granica, ali i onemogućiti federalizaciju Ukrajine koja bi išla na ruku Moskvi. Naime, ako se dokaže da su Rusi upleteni, smatraju u Kijevu, onda bi im to bio argument kojim bi mogli revidirati Minski sporazum u točki koja predviđa velike ovlasti i određenu samostalnost Donjecku i Lugansku, pogotovo u “specijalnim” odnosima s Rusijom.
------------------------------
Pariz Kijevu: Ne postoji nikakav drugi mirovni plan osim Minska
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Marc Ayrault rekao je u srijedu ukrajinskim vlastima da ne postoji “plan B” za rješavanje konflikta u toj zemlji, nego da je na stolu i dalje Sporazum iz Minska koji treba u potpunosti ispuniti. Njegov njemački kolega Frank-Walter Steinmeier dodao je kako su dobili potvrde iz Moskve da će primirje stupiti na snagu u četvrtak te da će trajati tjedan dana. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je u utorak zatražio od parlamenta (Vrhovna Rada) da stavi na raspravu Zakon o decentralizaciji. No, zastupnici se bune kako bi ta mjera i Zakon o izborima otvorili put pobunjenim regijama da se odvoje i priključe Rusiji te odbijaju o njima raspravljati. “Ponovno smo na raskrižju”, rekao je Steinmeier nakon sastanka u Kijevu. “Vidimo mali tračak nade u ovome primirju, no to nije dovoljno.” Ukrajina je tema koju je SAD prepustio Europi da je riješi, ali isti problemi su na stolu već mjesecima i nikako da se vidi svjetlo na kraju tunela. (Ž.T.)