U bar u Panami uđu Vladimir Putin, otac Davida Camerona i Lionel Messi - tako bi mogao početi vic nakon što su u ponedjeljak objavljeni Papiri iz Paname, više od 11 milijuna dokumenata koji zorno potvrđuju kako je svjetska elita desetljećima uredno spremala svoje novčiće po raznim offshore računima kako bi ih ili oprali ili sakrili od poreznika. Kad je riječ o političarima, od istih onih poreznika koji prikupljaju novac od manje sretnih pojedinaca, kojim se zatim tim političarima isplaćuju mjesečne zarade.
A sve se zbivalo pod okriljem tvrtke koja je sada stekla globalnu slavu, iako je sasvim jasno da je nije željela - Mossack Fonsece. Reakcija je stigla odmah: “Ta se izvješća odnose na pretpostavke i stereotipe i igraju na to da javnost nije upoznata s radom tvrtki poput naše”. Dakle, nismo mi ništa krivi, oni su nas tražili i što je nama preostalo nego da im pružimo uslugu, tako bi se to nekako dalo iščitati. Tvrtka, osim toga, navodi da osniva offshore kompanije za klijente iz “različitih pravnih razloga, uključujući prekogranično spajanje i akvizicije, stečajeve i osobnu sigurnost te za restrukturiranje i udruživanje investicijskog kapitala od ulagača koji žive pod različitim jurisdikcijama, a žele neutralan pravni i porezni režim koji ne ide ni u korist, ni na štetu bilo kojeg ulagača”.
A kao vrlo vjerojatni razlog pojave ovih po brojne klijente izuzetno neugodnih informacija pojavljuje se onaj, u većini nesreća ključni, ljudski faktor. Naime, “puklo je” između suvlasnika Jürgena Mossacka i Ramóna Fonsece, kako prenosi Bloomberg. Ta je agencija prošli tjedan, dakle prije objavljivanja Papira iz Paname, razgovarala s obojicom. Mossack uopće nije krio nezadovoljstvo svojim partnerom Fonsecom: posebno ga je frustrirala njegova ambicija da se uključi u politički život Paname, što je tvrtku pretjerano izložilo medijima i regulatorima.
Fonseca je bio poseban savjetnik panamskoga predsjednika Juana Carlosa Varele i s tog je položaja odstupio samo nekoliko dana prije izbijanja afere. Kad se tome doda da su planirali “smanjivanje međunarodne mreže franšiza”, čini se da su obojica već bili svjesni onoga što ih čeka, samo vjerojatno nisu znali kada će ih tsunami udariti. U ponedjeljak su izjavili kako je izlazak dokumenata na vidjelo rezultat “hakiranja”, iako je Süddeutsche Zeitung lijepo opisao kako im je pristupio “nepoznat netko” s dokumentima.
Njih su dvojica bila idealan spoj: Mossack, rođeni Nijemac čiji je otac bio član SS-a, zadužen za osnovni posao. Fonseca, Panamac, je “sanjar”. O sebi ima izuzetno visoko mišljenje pa se naziva “da Vincijem” jer ga interesiraju politika, pravo, poslovanje, književnost, filantropija. Samo još nedostaje neko slikarsko djelo - romane piše, a u mladosti je htio biti i svećenik. Tvrdi da je, dok je radio u UN-u u Ženevi, bio fasciniran “misterioznim svijetom” offshore poslovanja te je odlučio osnovati ured i tako je počeo. Mossack je, pak, svoj ured pokrenuo također samostalno. Spajanjem ta dva “giganta” nastao je Mossack Fonseca.
Kad je, pak, riječ o legalnosti njihova poslovanja, Mossack je za to našao vrlo interesantnu prispodobu (jasno, iz Njemačke): “Kad osnivate tisuće offshore kompanija, neke od njih će svakako završiti u rukama pokvarenih tipova - to je u prirodi posla i nije do osnivača. Kao u nedavnom slučaju s Volkswagenom”. I zapravo, ne želeći, pogodio - kao što su u VW-u znali da varaju javnost kad je riječ o ispušnim plinovima, slično je bilo i u ovoj kompaniji koja je iz Paname upravljala “cijelim svijetom”. U “zlatno doba” prije 2011. godine - jer i u tom je “biznisu” sve pokvarila financijska kriza 2008. nakon koje su države počele panično tražiti gdje sve njihovi utajivači skrivaju svoj novac - banke su tražile osnivanje stotina kompanija. No, onda je OECD postavio nova pravila poslovanja i posao se usporio. A kad su Papiri iz Paname izašli na svjetlo dana, Mossack je bio apsolutno svjestan toga što ga čeka: “Mačak je izašao iz vreće. Sad se moramo nositi s posljedicama”.
Kako bismo novi Jutarnji.hr učinili još boljim, bržim i modernijim, tijekom perioda transformacije do 6. svibnja paralelno ćete ga moći pratiti na dvije adrese – stari portal nalazi se na adresi Jutarnji.hr, a novi na novi.Jutarnji.hr.
Na novom se portalu promjene događaju svaki dan stoga popunite upitnik na dnu stranice ili kliknite na link i napišite nam svoje mišljenje kako bismo portal što bolje prilagodili upravo vama!