Ove godine Indoneziju je poharalo više od 117 tisuća šumskih požara, sudeći po podacima globalne baze o požarima. Već mjesecima razaraju floru i faunu u 15. najvećoj državi na svijetu, a smatra se da su uništeni deseci tisuća hektara šumskih površina.
Na satelitskim snimkama koje je snimila NASA vidi se da su najgore pogođeni otoci Sumatra i indonezijski dio otoka Bornea (Kalimantan), dok su dim i smog zahvatili i susjedne Maleziju, Tajland, Singapur i Filipine. U nekim je područjima vidljivost bila smanjena na pedeset metara, a zbog dima su prizemljeni neki letovi i zatvarane škole.
Naravno, još gore je prošlo stanovništvo u Indoneziji. U četvrtoj najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu (255 milijuna stanovnika) zbog posljedica požara više od pola milijuna ljudi pati od problema s disanjem, dok ih je 19 poginulo. Osim toga, ugrožene su brojne biljne i životinjske vrste, među njima i trećina svjestke populacije orangutana.
Foto: NASA (područje Sumatre i Bornea, snimka iz satelita)
Ono što je najstrašnije u cijeloj priči - za većinu se smatra da su podmetnuti kako bi se "očistila" površina za obradivu zemlju. Naime, Indonezija je vodeći svjetski proizvođač palminog ulja (poznatog i kao zeleno zlato) koji je važan izvor državnih prihoda, zbog čega vlada potiče deforestaciju kako bi se napravilo mjesta za nove plantaže.
No, kako je požarima zahvaćeno šumsko tlo (tresetište) izuzetno bogato nagomilanim ugljičnim dioksidom, količina zagađenja koju požari stvaraju je enormna. Štoviše, tijekom rujna i listopada ove godine Indonezija je u zrak emitirala više CO2 nego cijelo gospodarstvo SAD-a!
Foto: AFP
Požari i njihove posljedice toliko su strašne da ih je Indonezijska agencija za meteorologiju, klimu i geofiziku proglasila "zločinom protiv čovječnosti", dok ih je Erik Meijaard, koordinator znanstvene inicijative Budućnost Bornea, nazvao "najgorim ekološkim zločinom 21 stoljeća" koji će državu koštati 35 milijardi dolara, ili frapantnih četiri posto BDP-a cijele države. Ako se cijeli problem ne snaira adekvatno, šteta bi mogla narasiti i na 50 milijardi dolara.
Meijaard u dramatični članak završava usporedobom s ekološkom katastrofom koja je nastala izlijevanjem nafte iz bušotine British Petrola Deepwater Horizon, koja je 2010. godine zagadila skoro cijeli meksički zaljev. U ovom slučaju ugorženi su milijuni ljudi, uništene ogromne površine flore i faune, zrak je onečišćen u globalnim proporcijama, a konačna šteta bi mogla biti mnogo veća.
Foto: AFP