U krizi bez presedana, onoj u Venezueli, sve se više spominje čovjek iz sjene, Leopoldo López, opozicijski vođa koji iz kućnog pritvora dirigira događajima u kojima Juan Guaidó pokušava preuzeti vlast i zbaciti Nicolása Madura.
U visokoj politici nikad ništa nije slučajno, pa ni uloga Lópeza, ekonomista s harvardskom diplomom i svesrdnom američkom asistencijom u ovom pokušaju prevrata na južnoamerički način u kojem se ne biraju sredstva.
Tako nije ni predvidiv epilog, iako je sve više onih koji tvrde da bi novi predsjednik Venezuele, zemlje koju muče glad i nestašica lijekova, neobuzdani kriminal u svakoj od pokrajina s najvećom stopom ubojstava u glavnom gradu, mogao biti baš Leopoldo López.
Presuda
Kaos je neviđen, a oni koji pokušavaju barem detektirati što se iza kulisa događa, tvrde da López vuče konce i svakodnevno kontaktira iz svog doma u četvrti Chacao u Caracasu s ljudima kojima je okružen Guaidó.
Potvrdila je to i njegova supruga Lilian Tintori britanskom Guardianu, rekavši “da, Leopoldo je svakodnevno s njima u kontaktu, stvarao je opoziciju koja je potpuno ujedinjena i jaka i gura u istom smjeru, a to je ono što sada vidimo”.
U svakom slučaju, Leopoldo López fantastično je zanimljiva ličnost u toj latinoameričkoj “sapunici” gdje lako padaju glave i gdje generali određuju u kojem će smjeru ići politika. Osnovao je dvije velike političke stranke, Primero Justicia i Voluntad Popular, a kada se otvoreno suprotstavio vlasti i nakon protuvladinih protesta osuđen je na 14 godina zatvora, s obrazloženjem da je poticao na nasilje. Američki obavještajci prije toga su o njemu slali izvještaje Washingtonu tvrdeći da je arogantan lik, željan moći i vlasti, osvetoljubiv, ali posjeduje popularnost, karizmu i nevjerojatni talent za organizaciju.
Tijekom suđenja pod nos su mu stavljali dokumente koji su trebali dokazati da je poticao na nasilje, pa je ubrzo strpan u vojni zatvor Ramo Verde pokraj Caracasa. Tamo bi vjerojatno trunuo godinama da pritisci na vlast nisu bili jaki te je vraćen u svoju kuću, ali pod uvjetom da ne daje intervjue te da šuti. I tada se López snašao pa je preko šifriranih poruka održavao kontakte s novinarima i piscima.
“Mnogo sam razmišljao o riziku da me ponovno vrate u zatvor kada se otkrije da dajem intervjue, ali mora se biti odlučan i odlučiti na rizik”, rekao je američkom piscu Wilu S. Hyltonu koji je priču o njemu objavio u New York Timesu. Već su tada agenti obavještajne službe dolazili kod njega svaki dan i tjerali ga da pozira s dnevnim novinama četiri puta dnevno kako bi uvjerili sve da je živ i zdrav.
Prevrat
No, kada je priča objavljena, do zuba naoružani agenti nahrupili su u Lópezovu kuću i počela je nesmiljena drama. Njih osam u punoj ratnoj spremi tražilo je da se snimi i video u kojem će López reći vrijeme snimanja, datum i sat. Najavili su mu mogućnost vraćanja u zloglasni zatvor, ali su događaji koji su slijedili promijenili taj scenarij. Ispred Lópezove kuće pojavili su se prosvjednici, a i iz međunarodne zajednice su stigli zahtjevi da ga se ne vrati u zatvor.
Agenti, od kojih su neki nosili i maske na licu, na kraju su napustili njegovu kuću i preselili se na ulicu. Tekst koji je objavljen u New York Timesu tako je Lópeza gotovo koštao glave, ali se počeo realizirati i plan da on iz sjene preuzme planiranje prevrata koji će uskoro početi.
Stranka Voluntad Popular, koju je López osnovao, pokazivala je najviše snage da se i nasilno, ako treba, izvrši prevrat i sruši Madura. Borbeno krilo opozicije djelovalo je snažno prema vlasti i okupilo i druge stranke, usprkos tome što je gotovo 90 visokopozicioniranih stranačkih dužnosnika uhićeno, a jedan od njih netragom nestao. Vlast je stranku osuđivala da primjenjuje fašističke nasilne metode, a oni su poručivali da je vlast sve slabija te ujedno i sve agresivnija.
A kao i svaka priča, i ova ima elemente misterioznosti i spektakularnosti pa se čovjeka iz sjene u venezuelskom kaosu povezuje kao udaljenog rođaka revolucionarnog heroja Simóna Bolívara. Onih koji vuku vezu s Bolívarom je, naravno, izuzetno malo, pa je karizma opozicijskog vođe time još i veća.
Naravno, bez logistike koju je priredio Washington teško da bi se ovakva drama zakotrljala pa se sada zna da su Lópezovi ljudi bili u stalnom kontaktu s Amerikancima. Lópezovu je suprugu u veljači 2017. primio i Donald Trump, a prisutni su bili i Mike Pence te senator Marco Rubio koji je vodio tu kompliciranu operaciju za američke interese u Venezueli. Bivši predsjednik Barack Obama i njegova administracija, zajedno s potpredsjednikom Joeom Bidenom, nije bio tako raspoložen da se događaji u toj zemlji pokrenu na način koji je Trump blagoslovio, a očito su i Amerikanci odigrali važnu, ako ne i ključnu, ulogu.
Pobunjenici U međuvremenu je vlast zabranila Lópezovoj supruzi da putuje, ali su ulogu pregovarača preuzeli drugi, među kojima i Lópezov prijatelj Carlos Vecchio s kojim se poznaje od Harvarda. Upravo je njega Guaidó imenovao veleposlanikom u Americi, a sve vrijeme lobira i među svim mogućim diplomatima koji žive u Washingtonu da njihove zemlje podrže prevrat.
Na ruku im je išla i činjenica što su Brazil i Kolumbija dobili desne vođe, a američka je administracija sve čvršće podržavala opozicijske pobunjenike u Venezueli. U tu kompliciranu operaciju, koja još nije završena, bio je ponovno uključen senator Rubio, a onda se počelo šuškati kakva je uloga zapravo predviđena za Leopolda Lópeza kada i ako mu bude poništen kućni pritvor.
“On može biti novi predsjednik zemlje”, tvrde opozicijski vođe, svjesni da Juan Guaidó, donedavno slabo poznat političar, možda ipak ne može u konačnici trijumfirati. Guardian slikovito citira Lópezove suradnike koji tvrde da je samo pitanje vremena kada će “posegnuti za ključevima predsjedničke palače”. Ali, slatka borba za vlast treba početi tek kad ova drama bude gotova, a ne treba zaboraviti i da je Guaidó osvojio simpatije naroda ili kako to britanski list piše - “zarobio srca i umove milijuna”.
SAD u izravnom kontaktu s venezuelskom vojskom
Sjedinjene Države su u izravnoj komunikaciji s venezuelskom vojskom i od nje traže da napusti vođu Nicolasa Madura, a istovremeno pripremaju nove sankcije kako bi na njega izvršile još veći pritisak, kazao je u petak izvor u Bijeloj kući.
Administracija predsjednika Donalda Trumpa očekuje nove prebjege iz venezuelske vojske, iako je to do sada učinila tek nekolicina časnika, kazao je izvor za Reuters.
"Vjerujemo da su ovo prvi kamenčići prije nego se niz strminu zakotura veliko stijenje. Još uvijek razgovaramo s pripadnicima bivšeg Madurovog režima, s pripadnicima vojske, iako su ti razgovori vrlo, vrlo ograničeni", kazao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman.
Dužnosnik, međutim, nije htio podijeliti detalje o razgovorima ili razini na kojoj se oni održavaju te nije jasno da li bi ti kontakti moglu prouzročiti napuknuća u potpori vojske socijalističkom vođi, koja je od ključne važnosti ako želi zadržati vlast.
Čini se da je venezuelska vojska još uvijek lojalna Maduru, a izvor u Washingtonu koji je blizak oporbi sumnja da je Trumpova administracija dovoljno učinila kako bi potaknula pobunu u redovima u kojima mnogi časnici, kako se vjeruje, profitiraju od korupcije i trgovine drogom.
Juan Guaido, koje se prošli mjesec proglasio privremenim predsjednikom, kazao je da su izbori u svibnju 2018., kada je Maduro osvojio drugi mandat, bili prijevara. Većina europskih zemalja se pridružila SAD-u u potpori Guaidu, ali nisu uvele sankcije i financijske mjere koje je nametnuo Washington.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....