Bludni vladika Vasilije Kačavenda, kojega je Sinod Srpske pravoslavne crkve nedavno zbog njegovih homoseksualnih sklonosti i afera razriješio dužnosti episkopa zvorničko-tuzlanskog, ne silazi s naslovnica srbijanskih novina.
Beogradski Blic u svom najnovijem broju tog seksualnog nasilnika u mantiji optužuje da ga je upravo zbog sklonosti homoseksualnim orgijama ucijenila i zavrbovala jugoslavenska tajna služba Udba. Jugoslavenska tajna policija, ali i neke druge strane obavještajne službe doznale su za sklonosti raspojasanog Kačavende već 60-ih godina 20. stoljeća pa Udba nije propustila priliku da prodre duboko u vrh SPC-a.
Uspon u Crkvi
Naime, kao piše u njegovu opsežnom policijskom dosjeu, kojega se dokopao tabloid Blic, Kačavenda je bio “glavni nositelj homoseksualnih aktivnosti u SPC-u”, a Udba je sastavila i kompromitirajući materijal o njegovim homoseksualnim avanturama te ga time lako pridobila za pozadinski rad u službi. U Udbinim se dokumentima spominjao pod imenom Pablo, a bio je harni doušnik službe, kako piše Blic, 40-ak godina, dakle do raspada Jugoslavije.
Kačavenda se polako, ali sigurno uspinjao po hijerarhijskoj crkvenoj ljestvici do titule vladike, a sve to vrijeme imao je brojne homoseksualne veze, od kojih su mnoge, kako se sada vidi, bile nasilne, popraćene prijetnjama i ucjenama s njegove strane. Godine 1975. izabran je za episkopa tuzlanskog, iako se tom izboru protivio tadašnji episkop raško-prizrenski Pavle koji je poslije izabran za patrijarha SPC-a.
Odluka o smjeni
Naime, Pavle je tada tvrdio da je Kačavenda moralno upitan jer je poznat po “mnogim ljubavnim aferama s monahinjama i popadijama”. No, tada je osnovana komisija na čijem je čelu bio sadašnji crnogorsko-primorski mitropolit SPC-a Amfilohije koji nije našao nikakve dokaze za te optužbe.
Danas, 37 godina poslije, na osnovi lascivnih snimki odnosa s mlađim muškarcima, svjedočenja čak 40 iskorištenih mladića i svećenika iz njegove eparhije te uz veliku medijsku halabuku u Srbiji, Sinod SPC-a donio je odluku o njegovoj smjeni. Kako pišu srbijanski listovi, Kačavenda bi odabrao nekog socijalno ugroženog učenika u bogosloviji te ga prisilio na snošaj, a zauzvrat bi ga “stipendirao” sa stotinjak eura mjesečno.
Kačavenda se 1990. , uz podršku tadašnjeg patrijarha SPC-a Germana, kandidirao za patrijarha, ali se, piše Blic, interesirao je li mu za to potrebno angažiranje “tajnih kanala”
Pomagao Karadžiću
Tijekom rata u BiH Kačavenda je puhao u velikosrpski rog pa ga sumnjiče da je pomagao u skrivanju optuženika za ratne zločine, nekadašnjeg srbijanskog lidera Radovana Karadžića. Zbog tih sumnji su međunarodne snage stacionirane u BiH više puta pretresle eparhiju i vladikin dvor u Bijeljini.
Njegova sklonost mladićima nije bila tajna za vrh SPC-a, ali se sve pomno zataškavalo. Kada je 2008. Amfilohije - koji ga je svojedobno oslobodio optužbi za seksualno uznemiravanje - iskočio kao jedan od najozbiljnijih kandidata za novog patrijarha SPC-a, nakon smrti patrijarha Pavla, Kačavenda je bio jedan od njegovih najžešćih oponenata. Podržavao je današnjeg patrijarha Irineja. Štoviše, Kačavenda je tada prijetio da će u slučaju izbora Amfilohija osnovati Bosansku pravoslavnu crkvu.