DOGOVOR U ŽENEVI

POVIJESNI SPORAZUM O IRANSKOM NUKLEARNOM PROGRAMU Teheranu će ukinuti sankcije

Sporazum dopušta Iranu nastavak obogaćivanja urana, ali samo do 5 posto, premalo za stvaranje bombe
 AFP

Noć sa subote na nedjelju ostat će zapisana u svjetskim diplomatskim priručnicima kao velika pobjeda pregovaranja. Naime, šest svjetskih sila (pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a - SAD, Rusija, Kina, Francuska, Velika Britanija - te Njemačka, 5+1) uspjelo je postići dogovor s Iranom o njegovu nuklearnom programu. Detalji sporazuma će se sljedećih dana iščitavati i u njima će se pomno tražiti tko je gdje popustio i tko je što dobio, ali najvažnija je činjenica da je sporazum konačno postignut nakon nešto više od deset godina, otkad se zna da Iran radi na nuklearnom programu.

Vijest je stigla kasno u noći i sve do posljednjeg trenutka nije bilo jasno hoće li i ovaj, drugi krug pregovora, u kojem su od subote sudjelovali i ministri vanjskih poslova, uspjeti donijeti neki konačan rezultat. I onda je vijest prohujala svijetom.

Prema informacijama koje je donio BBC, Iran će pristati na suspenziju svog programa obogaćivanja urana na razini od 20 posto koja omogućava stvaranje materijala potrebnog za izradu nuklearne bombe.

Balistički projektili

Naime, ključni spor između skupine 5+1 i Irana od samog je početka pitanje svrhe iranskog nuklearnog programa. Dok je skupina 5+1 bila zabrinuta zbog mogućnosti da se Islamska Republika Iran na taj način priprema za izradu nuklearne bombe (koja bi joj dala izuzetnu stratešku snagu na razini regije, ali i šire - poznato je, naime, da Iran radi na projektu balističkih projektila koji bi mogli dosegnuti većinu europskih gradova, a ti projektili su planirani s mogućnošću nošenja nuklearne bojeve glave i zbog čega su SAD i NATO pokrenuli projekt proturaketnog štita koji je pak izuzetno iritirao Rusiju), Teheran je cijelo vrijeme tvrdio da je njegov nuklearni program miroljubiv te da je riječ o nastojanju da se osigura energetska stabilnost zemlje - koja ima neke od najvećih svjetskih zaliha plina i nafte. Osim toga, Teheran je tvrdio da mu obogaćeni uran treba za medicinske svrhe (ali on ne mora biti obogaćen na 20 posto).

Ratoborne poruke

Jasno da je zabrinutost međunarodne zajednice budila izjava bivšeg iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada koji je u više navrata rekao da “Izrael treba izbrisati s lica zemlje”, a za to nema boljeg sredstva od nuklearne bombe. Iranski stvarni čelnik, glavni ajatolah Ali Hamnei (koji upravlja Iranom još od Homeinijeve smrti 1989. godine) nikad nije bio daleko od tih izjava niti ih je osudio.

No, onda je uslijedila snažna zapadna reakcija, koju je predvodio Washington nakon što je na vlast došao Barack Obama i koja je Iranu nametnula teške međunarodne sankcije.

Naftu od Teherana više ne kupuje nitko iz EU, a i Kina, Indija i Južna Koreja su smanjile narudžbe (Kina je čak tražila od Teherana da joj smanji cijenu po barelu da bi je uopće nastavila kupovati). Sankcije su napravile svoje, ekonomsko stanje u Iranu se ozbiljno pogoršalo, cijena domaće valute riala snažno je pala, odmah je proradilo crno tržište, a treba znati da više od trećine stanovnika Irana živi na državnim dotacijama koje su također postale lagano upitne.

Danas je pak, nakon najave dogovora, rial skočio 3 posto. U lipnju ove godine za predsjednika je izabran Hasan Rohani, pripadnik blaže struje među vjerskim vođama, koji je očito dobio u zadaću da pristane na dogovor sa 5+1, ali da pokuša barem nekako sačuvati iranski obraz. I to je postigao, Iranu je ostavljena mogućnost obogaćivanja urana do pet posto.

Prvi korak u pregovorima

Sporazum će, uz to, osloboditi Iranu oko 7 milijardi dolara, navode BBC i Reuters, ali kako je rekao američki državni tajnik John Kerry, riječ je samo o prvom koraku u pregovorima. Iran mora potvrditi da će izvršavati preuzete obveze, prvenstveno u vezi s međunarodnom kontrolom svih njegovih nuklearnih postrojenja. Inače se vraćaju pune sankcije.

Sve su strane, ako je suditi prema izjavama, zadovoljne postignutim sporazumom. I američki predsjednik Obama i iranski Rohani su pozdravili dogovor, kao i predstavnici ostalih zemalja uključenih u pregovore. Kritike su, sasvim razumljivo, stigle iz Izraela koji je noćni dogovor proglasio “prijevarom” tvrdeći da je Iran dobio sve što je želio uz zadržavanje nuklearnog programa.

No, ako se Iran bude pridržavao dogovorenog, Jeruzalem ostaje bez ikakvih saveznika u svom nastojanju da vojnim putem zaustavi iranski program. A to bi Netanyahua moglo koštati i vlasti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 00:25