U 100. godini otišao je čovjek koji je bio desna ruka Warrena Buffetta, legendarni ulagač, široj javnost malo poznat, za razliku od svojeg poslovnog partnera. Charles T. Munger bio je potpredsjednik Uprave megauspješnog američkog investicijskog fonda Berkshire Hathaway.
"Odlika da se ne samozavaravaš jedna je od najboljih koje možeš imati. Moćna je zato što je rijetka", znao je reći Munger. Još jedna od njegovih mudrosti, od kojih je napravljena knjiga, govori o zavisti. "Zavist je zaista glupav grijeh jer je jedini s kojim se nemaš šanse barem malo zabaviti."
Možda je upravo zbog takvog stava u životu Munger dobrovoljno ostao u sjeni Warrena Buffetta, "proroka iz Omahe", čije ime zna svaka iole upućena osoba. Munger je, tvrde oni koji su ga poznavali, bio mnogo važniji u Buffettovoj kompaniji nego što se misli. Dvojica muškaraca surađivali su pola stoljeća. Obojica iz Omahe, udružili su se kada je uspješan odvjetnik Munger odlučio uploviti u poslovne vode kao konzultant.
Rezultat? Jedan od najvećih konglomerata u povijesti. Berkshire posjeduje gigantsku osiguravateljsku kuću Geico, željezničku tvrtku Burlington Northern Santa Fe te udjele u Coca-Coli, American Expressu, IBM-u, Wells Fargu i brojnim drugim poslovnim velikanima. Zapošljava više od tristo tisuća ljudi.
"Nikada se nismo posvađali", tvrdi Buffett. "A kada smo imali nesuglasica, Munger bi mi obično rekao: Warrene, razmisli još malo o tome i složit ćeš se sa mnom. Ti si pametan, a ja sam u pravu."
Ove je godine Forbes Mungerovu imovinu procijenio na 2,6 milijardi dolara. Buffett se u jednom godišnjem izvješću o radu kompanije prisjetio savjeta svojeg partnera kada je riječ o biznisu. Munger je, prema Buffettovim riječima, odredio ulagački pristup Berkshire Hathawaya. Recept je bio jednostavan: Prestani kupovati pristojne tvrtke po super cijenama i počni kupovati super tvrtke po pristojnim cijenama.
Munger je Buffettu savjetovao: Ako želiš izgraditi veliku, održivu kompaniju koja će biti bolja od konkurencije, trebaš kupovati tvrtke koje su brendovi i na dobrom glasu. "Bio je arhitekt, a ja glavni izvođač", ispričao je Buffett. Munger mu je bio i prijatelj.
New York Times piše kako su njih dvojica svaki dan razgovarali telefonski, i to satima. Jednom je prilikom Munger izjavio da je "mnogo bolje misliti da si neznalica nego da nešto znaš". "Da ljudi tako često nisu u krivu, mi ne bismo bili tako bogati."
On i Buffett bili su glavna lica na godišnjem okupljanju dioničara kompanije u Omahi, poznatom kao "kapitalistički Woodstock". Satima bi odgovarali na pitanja publike. Mungerovi brojni komentari prikupljeni su u knjizi "Poor Charlie‘s Almanack: The Wit and Wisdom of Charles T. Munger" iz 2005. godine.
Mungera se smatra moralnim kompasom kompanije. Savjetovao je "proroka iz Omahe" i o privatnim pitanjima, piše NYT. Politika zapošljavanja bila je "pouzdanost na prvome mjestu, sposobnosti na drugom".
Munger je rođen 1924. godine. Otac mu je bio odvjetnik. Kao dijete, subotama je pomagao djedu, vlasniku lokalne trgovine. Sa 17 je otišao na fakultet matematike koji je prekinuo rat. U vojsci je dobio obuku iz meteorologije. U Pasadeni je kao 21-godišnji vojnik upoznao tada 19-godišnju Nancy Huggins s kojom se oženio. Par je dobio troje djece.
Janet Lowe je 2000. o njemu objavila knjigu "Damn Right! Behind the Scenes with Berkshire Hathaway Billionaire Charlie Munger." Autorici je otkrio da je poslovne vještine izbrusio igrajući poker u vojsci. Tamo je naučio kada odustati da sačuva prednost, ali i da velike prilike ne dolaze često i treba ih zgrabiti. Na Harvard se jedva upisao, primljen je na intervenciju kućnog prijatelja svoga oca.
Diplomiravši s pohvalom, vratio se u Kalifoniju i počeo raditi kao odvjetnik. Uskoro se istaknuo i postao partner. Nažalost, brzo je naišao na krah i obiteljsku tragediju. On i supruga su se razveli, a jedini sin Teddy umro je od leukemije s devet godina. Imao je nekoliko poslovnih udaraca. Praktički u bankrotu počeo se baviti ulaganjem. "Vrlo brzo mi je palo na pamet da bih radije bio jedan od naših zanimljivih klijenata, nego njihov odvjetnik", prisjetio se poslije.
Ulažući je zaradio svoj prvi milijun. Uskoro se ponovno oženio, a 1959. slučajno je upoznao Warrena Buffetta. Ostalo je, kako to kažu Amerikanci, povijest.
Pričali su satima, trenutačno "kliknuvši". "Valjao se po podu na vlastite šale. Pomislio sam da je ovaj čovjek moj tip", prisjetio se poslije Buffett. Munger je bio jednako fasciniran Buffettom. Svojoj je supruzi poslije rekao da je to zato što "Buffett nije obično ljudsko biće".
Osim smisla za humor, imali su još jednu dodirnu točku. Obojica su se željela obogatiti. Uskoro su satima na telefonu razmjenjivali ulagačke strategije. Buffett ga je uskoro uvjerio da se iz odvjetničkih voda prebaci u poslovne. "Nisam to želio jer sam htio posjedovati Ferrarije. Htio sam neovisnost. Smatrao sam nedostojnim slati račune za svoje usluge", citirao ga je Roger Lowenstein u knjizi "Buffett: The Making of an American Capitalist" iz 1995. godine.
Prvu je godinu "nožni palac još držao u svojoj odvjetničkoj kancelariji". "Za slučaj da propadne njegova kapitalistička karijera."
Iako je riječ o dvojici megauspješnih biznismena, Munger je poslije priznao da su mogli zaraditi još puno više novca. Problem nisu bile pogrešne investicije, nego one propuštene. Dvojac je tako vrlo rano dobio ponudu za udio u McDonald‘su i - odbio. Nisu kupili velik udio u mladom Walmartu. Izbjegavali su farmaceutsku industriju, jedan od ulagačkih zicera. Sve to koštalo ih je puno nezarađenih milijardi.
I Munger je, poput Buffetta, svoje nepotrošivo bogatstvo trošio na filantropiju. Osobito ga je zanimala arhitektura i iza njega ostaje niz zgrada, uglavnom na sveučilištu koje je financirao. Zanimljivo je da nije bio na listi bogataša koji će pola svoje imovine dati u dobrotvorne svrhe. Inicijativu Giving Pledge pokrenuo je upravo njegov prijatelj Buffett s Billom i Melindom Gates. Njegova ostavština će većinom, koliko se zna, ići njegovoj djeci - trima kćerima i trojici sinova i njihovim obiteljima.
New York Times piše da je bio aktivan u poslu i u svojim devedesetima. Bio je republikanac, ali se zalagao za inicijative poput Planned Parenthooda, neprofitne organizacije koja nudi usluge i obrazovanje iz područja reproduktivnog zdravlja.
Kada nije bio u svojem domu u Los Angelesu, bio je u vili na Havajima ili na imanju u Minnesoti, na otoku Star na jezeru Cass. Tamo su njegovi djed i baka ljetovali od 1932., a Munger je tamo često boravio u svojim poznijim godinama.
U bogatom životu ni najmanje nije žalio što je uvijek ostao u sjeni globalno poznatog poslovnog partnera. "Obično sam svugdje jako dominantan. Ali, kada je netko bolji, ne smeta mi igrati sekundanta. No, rijetko sam u toj ulozi. Osim s Warrenom. Ali, to mi nimalo ne smeta."