Kineska vojska spremna je poslati podmornice s nuklearnim naoružanjem u Pacifik po prvi put u povijesti tvrdeći da je SAD narušio kinesku snagu i da alternativa za ovu akciju ne postoji javlja The Guardian.
Vojni dužnosnici u Kini odbili su komentirati ovaj potez, ali inzistiraju na tome da je to neizbježno. Ukazuju na planove iz ožujka kad su Amerikanci rekli da će instalirati antiraketni sustav u Južnoj Koreji i da razvijaju hipersonične rakete koje mogu pogoditi kineski teritorij sat vremena nakon lansiranja. Kina to vidi kao veliku prijetnju i zbog toga mora reagirati.
Nedavno izvješće Pentagona koje je uputio Američkom kongresu kaže da će „Kina vjerojatno tijekom 2016. godine izvesti svoju prvu patrolu s nuklearnim oružjem“.
Kina je više od tri desetljeća razvijala sustav balističkih raketa, ali njihovo puštanje u pogon je često bilo odgađano zbog tehničkih pitanja, ali i političkih odluka. Sve dosad Peking je vodio opreznu vojnu politiku, tvrdeći da nikad neće prvi upotrijebiti nuklearno naoružanje u sukobu te da odvojeno sprema bojeve glave i njihove rakete, a sve to pod strogom kontrolom državnog vrha.
Puštanje podmornica s nuklearnim naoružanjem u pogon imalo bi dugoročne implikacije. Bojeve glave i rakete bi se spojile i predale mornarici čime bi se ono moglo upotrijebiti znatno brže ukoliko se takva odluka donese. Ovaj potez bi mogao izazvati još veće tenzije između Ameikanaca i Kineza u Južnom kineskom moru.
Prošli utorak, američki špijunski avion i dva kineska borbena aviona su zamalo izazvali sudar 80 kilometara od otoka Hainan gdje su smještene četiri kineske podmornice s balističkim raketama, a peta je u izgradnji.
Američka i kineska mornarica došli su blizu jedna drugoj i kod spornog otočja u istoj regiji pa je razloga za sukob sve više s obzirom na podmorsku igru mačke i miša sudeći prema profesoru suradniku Wu Riqiangu s Renmin Sveučilišta u Pekingu.
„Zbog toga što su kineske nuklearne podmornice u Južnom kineskom moru, američka mornarica će pokušati poslati špijunske brodove kako bi se približili podmornicama. Kinezima se to naravno neće svidjeti pa će ih otjerati“ rekao je Wu.
Glavni razlog zbog kojeg kineski dužnosnici kreću s ovakvim morskim potezom je proširenje američkog raketnog sustava, za koji i Moskva kaže da ometa svjetski balans te potencijalno izaziva novu utrku u naoružanju. Odluku da u pogon puste antiraketni sustav Thaad u Južnoj Koreji, SAD je donio nakon četvrtog nuklearnog pokusa Sjeverne Koreje, a osnovna zadaća tog sustava je da štiti jug od raketa.
No, Kina kaže da doseg sustava u Južnoj Koreji pokriva i veliki dio kineskog teritorija i doprinosi narušavanju odnosa. Upozorili su Seoul da odnosi između dviju država mogu biti uništeni u sekundi ukoliko dođe do lansiranja raketa. „Nikakva šteta neće biti počinjena kineskim interesima“ naglasio je južnokorejski ministar vanjskih poslova.
Iza prijetećih upozorenja raste briga u kineskoj vojsci jer Kina nema veliko nuklearno naoružanje (260 bojevih glava u usporedbi sa 7000 koje imaju i SAD i Rusija). Zbog toga je kineski teritorij izuzetno ranjiv na prvi napad bez obzira kojim oružjem ono bilo izvedeno.
Ipak, obrana od raketa nije im jedina briga. Zabrinuti su i zbog novih hipersoničnih raketa koje razvija SAD u svom US Prompt Global Strike programu čiji je cilj dobit precizan projektil koji može metu pogoditi bilo gdje na svijetu unutar sat vremena.
Kina razvija slično oružje ali se boji da im je nuklearni arsenal toliko mali da ga neprijatelji mogu uništiti bez da oni to primijete, a nekoliko lansiranih raketa im je američki obrambeni sustav uništio u zraku.
Bez kapaciteta za odgovor s „drugim napadom“, Kina ne bi imala uopće značajnu silu. Vlada predsjednika Xi Jinping inzistira na tome da neće napustiti svoj princip da ne napadaju prvi, no vojni dužnosnici da razvoj američkog oružja im ne ostavlja drugi izbor nego da prošire i nadograde svoj arsenal kako bi održali kredibilitet sile.
Čini se i da mali broj stručnjaka i političara zagovara da Kina donese odluku prema kojoj bi vojska mogla lansirati obrambene rakete koje bi u zraku uništile neprijateljeve nadolazeće projektile.
Pristup koji dominira je da se drže sadašnjeg plana koji kaže da Kina uzvrati razarajućim napadom ukoliko bude napadnuta. Srž toga je da postoji i kapacitet za drugi napad. Podmornice koje su raspoređene po dubinama oceana ispunjavaju prvi dio plana.
U tu svrhu je testirana raketa Ju Lang 2 (Ogromni val 2), a svaka Jin podmornica može nositi 12 takvih raketa. Kako bi mogli probiti američki raketni sustav, kineska je vojska posljednjih mjeseci počela postavljati bojeve glave na svoje najveće rakete DF-5. To je još jedan događaj koji je uzburkao strasti u Pekingu, gdje neko analitičari na to gledaju kao prvi korak prema masivnom nuklearnom naoružanju čiji je cilj uništiti američki arsenal.
Jeffrey Lewis, direktor Programa istočne Azije za neproliferaciju na Middlebury institutu za međunarodne znanosti u Montereyu, tvrdi da postoji opasnost da dvije strane krivo shvate intencije i dođe do katastrofalnih posljedica.
„S obzirom na kinesku želju da pobijede američki raketni štit, nije iznenađujuće da će bojeve glave postati dio aktivne kineske sile. Iznenađujuće je to da im je toliko dugo trebalo za takav potez“ napisao je Lewis u knjizi o bojevim glavama koja je izdana prošli tjedan.
„Što zapadni strateški analitičari mogu vidjeti kao alarm, njihovi kineske kolege mogu vidjeti kao korake prema nužnom osnaživanju svoje snage… Kineski strateški stručnjaci, za razliku od svojih zapadnih kolega, su usvojili iznenađujuće „opušten pogled“ na nuklearne prijetnje, dok su zapadni stručnjaci skloni predviđanju najgorih scenarija.“
Dokaz tom „opuštenom pogledu“ je i vrijeme koji im je trebalo kako bi stavili u pogon svoje bojne glave, dva desetljeća nakon što su razvili potrebnu tehnologiju. Isto tako, trebalo im je dosta vremena kako bi pokrenuli i svoje nuklearne podmornice.
Dio razloga je bio tehničke prirode jer je potrebnu tehnologiju teško razviti. Wu Riqiang tvrdi da kineske Jin podmornice (u Kini poznate kao Tip 094) još uvijek nisu spremne jer su preglasne i lako ih mogu uočiti američki radari. Nikada ne bi prošle lanac otoka na kineskoj obali prema Pacifiku gdje bi trebale biti kako bi mogle pogoditi teritorij SAD-a.
„Moj argument je taj što takve podmornice preglasne i nedostatak iskustva u vođenju takve flote. Kina ne može i ne bi trebala koristiti podmornice 094 u takvu svrhu“ rekao je Wu.
Stavljanje balističkih raketa u poziciju za vojnu akciju predstavlja veliku dilemu za Peking. Ukoliko se te rakete mogu upotrijebiti jedino uz dopuštenje vrha, riskiraju moguće velike posljedice.
Međutim, ako bi pratili engleski model, prema kojem svaki zapovjednik nuklearne podmornice ima u svom sefu potpisano pismo premijera, koje mora otvoriti u slučaju napada na London, on povlači za sobom veliku odgovornost koju bi u tom slučaju imao jedan dio vojske.
Wu kaže da bi bilo najbolje kad bi se Kina nastavila držati svog sadašnjeg modela nuklearne politike.
Pod vodstvom predsjednika Xi, Kina je odlučna svoje nuklearno oružje izvede na ocean, a već je i poduzela nekoliko koraka u stavljanju bojevih glava na rakete. To se događa većinom kao odgovor na poteze koje provodi SAD koji su se dogodili kao reakcija na nepovezane akcije Sjeverne Koreje.
Zakon neželjenih posljedica je u opasnosti. „Dvije strane mogu tako slijepo ići u smjeru ozbiljne krize nestabilnosti i rastuće kineske konkurencije s poštovanjem prema strateškim snagama. Natjecanje između dvije nejednake sile je prirodno nestabilno“ kaže Lewis, a prenosi The Guardian.